Gazi Husrev-begova medresa je najstarija odgojno-obrazovna institucija u Bosni i Hercegovini. Osnovana je 1537. godine kao vakuf (zadužbina) osmanskog namjesnika Gazi Husrev-bega.
Zgrada medrese je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine i nalazi se preko puta glavnog ulaza u Gazi Husrev-begovu džamiju. Centralno mjesto u ovom objektu zauzima dershana (prostor za predavanje), dok su bočne prostorije služile kao učeničke spavaone.
Gazi Husrev-beg je medresu podigao u spomen na svoju majku Seldžuk-sultaniju, kćerku sultana Bajazida II, pa se po njoj ovaj objekat sprva i zvao Seldžuklija. Otac mu, Ferhat-beg bio je pak bosanskog porijekla.
Kasnije je zbog krova od olova, materijala od kojeg su se u to doba pravili meci (kuršumi), medresa u narodu prozvana Kuršumli medresa, Kuršumlija.
Odlukom iz 1921. godine Kuršumli medresa i Hanikah, koji se nalazi odmah pored i u kojem su školovani derviši, ujedinjeni su u jednu, Gazi Husrev-begovu medresu.
Od 1940. godine nastava je preseljena u zgradu obližnjeg Đulaginog dvora, pa se danas u prostoru Kuršumli-medrese nalazi Muzej „Gazi Husrev-beg“, posvećen velikanu koji je dao nemjerljiv doprinos razvoju Sarajeva.
-Svečanom akademijom danas je obilježena 480 godišnjica osnivanja Gazi Husrev-begove medrese. Utemeljena je 08.01.1537. godine te je osmi januar zvaničan dan škole.
Na kraju prvog polugodišta upriličen je poseban program za učenike, profesore i odgajatelje škole.
O značaju ovog jubileja hfz. Mensur Malkić, direktor medrese istakao je da je velika odgovornost biti na čelu ove odgojno-obrazovne institucije. U pozdravnoj riječi podsjetio je na vizionarsku misao vakifa.
“Svršenici medrese svojim životom i radom svjedoče o dobročinstvu vakifa. Iako nije imao svoje potomke, generacije svršenika medrese ubrajaju se u plemenitu porodicu Gazi Husref-bega. Oni ga svojim radom i dovama čine i dalje bliskim uzorom.” – kazao je Malkić
Na svečanoj akademiji priznanje za afirmaciju medrese uručeno je njenim istaknutim svršenicima. Priznanje za afirmaciju ove odgojno-obrazovne ustanove uručeno je Huseinu ef. Smajić, zamjeniku resiu-l-uleme i Hasanu Čengiću, Predsjedniku sabora IZ u BiH.
Povodom jubileja škole objavljena je i Monografija GHB medrese.
Gazi Husrev-begova biblioteka, također obilježava 480 godina rada
U foaeju bibilioteke upriličeno je druženje uposlenika i korisnika. Ovim druženjem, kako ističu iz Gazi Husrev-begove biblioteke, prepoznaju i cijene trud i ogroman doprinos u očuvanju ideje Gazi Husrev – bega o biblioteci, kao izvoru novih znanja i uspjeha od strane brojnih korisnika.
Krajem 2016. godine biblioteke je imala 6450 članova, te blizu 19.000 korisničkih posjeta.
U prigodnom obraćanju direktor GHB biblioteke , mr. Osman Lavić je zahvalio na povjerenju korisnicima. Poručio je da će biblioteka nastojati unaprijediti usluge. Zahavalio je na korsnim sugestijama i prijedlozima,koje su korisnici upućivali na adresu biblioteke .
Od prisutnih korisnika u čitaonici GHB biblioteke simbolične nagrade uz članarinu za 2017. godinu dobili su : Omar Tanović, Amina Arnautović, Alija Dautović, Dženana Paljić i Alem Borić.
Alija Dautović, student Pravnog fakulteta Univerzita u Sarajevu, na prigodnom druženju nakon uručenja nagrada istakao je da u čitaonici GHB biblioteke ima odličan ambijetn za učenje. To je za njega,kako je istakao, značajan segment u uspješnom školovanju.
Svečani program obilježavanja godišnjice najavljen je za petak 13.01.2017.
Tada će biti upriličena projekcija filma ”Sedam slova o Gazi Husrev-begovoj biblioteci” , te izložba ”Izvori za historiju pismenosti u Bosni i Hercegovini”.
(bir.ba/MiruhBosne/sarajevo.travel)
