833. godišnjica Povelje bana bosanskog Kulina

-U povoljnim političkim okolnostima Bosna je pod Kulinom jako uznapredovala. Obilje ruda i drugih bogatstava kojim obiluje zemlja, predstavljalo je široku osnovu za razvoj trgovine s drugim zemljama.

lz tog vremena potječe i znamenita povelja koju je Kulin izdao Dubrovčanima 29. augusta 1189. godine. Ovo je ujedno prvi poznati međunarodni ugovor Bosne i kao takav ima neprocjenjiv značaj za historiju bosanske državnosti, ističe prof. Enver Imamović.

-Godine 1189. sklopio je Kulin ban ugovor s Dubrovčanima, u kojemu veli : „prisezaju Dubrovčanom pravi prijatelj biti vam od sele i do vieka, i prav goj držati s vami i pravu vjeru, dokle
sam živ.”

Dopušta im dalje, da smiju trgovati po njegovu „vladaniju”, da se mogu nastaniti gdje ih volja, a da im se od njegovih časnika neće dogoditi nikada sila.

Time je on Bosnu otvorio poduzetnim Dubrovčanima i podigao materijaino blagostanje svoje države.
Dubrovački pisci javljaju još, da je za Kulinove vlade bila u Bosni obilnost i plodnost u žitu i svačemu tako, da bi poslije mnogo godina, kad bi koji puta ljetina urodila, Bošnjaci govorili : „Priidem v’dni Kulinovi” – navodi historičar Milan Prelog, što bi značilo – ‘povratili se Kulinovi dani’.

– Mi imamo u ovoj povelji jezik bosanski, a imamo pismo koje je prilagođeno diplomatskoj korespodenciji. To je bosančica koja je bila, u današnjem smislu da kažem – biznis ili diplomatski jezik i razlikovala se od kitnjaste bosančice koja je korištena u to vrijeme u crkvenim tekstovima. Dakle, mi možemo govoriti o jednom vlastitom trajanju, o dokazu svoga vlastitoga trajanja i o bosančici kao jednom dokumentu koji nama može biti u ovom trenutku pokazatelj da mi jesmo na pravome putu kada govorimo o tradiciji bosanskog jezika, kao nečemu što je naš identitet i temelj Bosne i Hercegovine – ističe pisac Mehmed Pargan. 

“Njen jezik pokazuje već izgrađen stil izražavanja i tečnost u izlaganju, koja nikako ne bi mogla biti osobina prvog pokušaja. Čak i na temelju njene sasvim površne grafijsko-jezičke analize moguće je ustanoviti da je bosanska državna kancelarija već krajem 12. stoljeća imala za sobom izvjesnu pisarsku tradiciju s originalnim pravopisnim sistemom i razvijenim izražajnim mogućnostima”, objašnjava prof. Lejla Nakaš.

‘Iako je bosanska država nastala mnogo ranije, međutim susjedne historiografije su tu granicu njenog nastanka pomjerale upravo do tog trenutka, a od tog trenutka, naravno, Povelja Kulina bana je toliko značajan stub da se ona svakako nije više mogla pomjerati. I sa druge strane, to su temelji ne samo državnosti, to su temelji i diplomatiji, temelji pismenosti’ – navodi prof. Edin Mutapčić.

– To su zapravo, ko zna „čitati“, principi Evropske unije. Vještine pregovaranja, trgovanja, „bezviznog režima… I danas je dragocjeno značenje diplomatskih veza i odnosa koje je bosanska država uspostavljala, o čemu svjedoči posebno Povelja bana Kulina Dubrovčanima. Za dobrosusjedske odnose u regiji, za našu evropsku i svjetsku diplomatiju ovo je dokument od trajne vrijednosti – naglašava Ibrahim Spahić, posljednjih godina organizator manifestacija u čast Povelje.

-Povelja bana Kulina nije običan dokument, jer je ona očigledan dokaz državnosti tadašnje srednjovjekovne bosanske države, nedvosmislen je akademik Mirko Pejanović, koji naglašava da povelja svjedoči kako je bosansko kraljevstvo bilo organizirano kao suverena državna struktura, koja je, opet, kao takva, bila dio mediteranskog i evropskog prostora.

“Ponosno da kažemo ovima što bi i danas da ‘čepaju’ zemlju, da je Bosne bilo i prije nje, a Boga mi, bit će je i poslije njih”, poruka je akademika odaslana prethodnih godina.