HISTORIJA
Koča Popović: Žalosno je što su Srbi u civilizacijskom i kulturnom pogledu ostali na nivou na kome su bili prije sto godina
Intervju objavljen u sarajevskom “Oslobođenju” 1989. godine Osamnaestog oktobra 1972. Koča Popović, legendarni komandant Prve proleterske, intelektualac i diplomata sastao se sa Titom u Belom dvoru da bi podnio
Na današnji dan rođen je Mehmed Spaho
Na današnji dan (13. mart 1883.) u Sarajevu je rođen Mehmed Spaho, bošnjački političar i vođa Jugoslavenske muslimanske organizacije (JMO). Jedno od njegovih značajnih političkih dostignuća je “turski paragraf”.
Zvečan na sjeveru Kosova; nekada je bio istočna bosanska granica
Naš historičar Mustafa Imamović o osmanskom osvajanju Bosne spominje Zvečan, kao istočnu bosansku granicu, a navodi i primjere saradnje najistaknutijih bosanskih velikaša (Sandalja , Hrvoja Vukčića, Pavloviće) sa Osmanlijama…
ŠTA BOŠNJACI MISLE O SEBI
(Iz kniige: E. Imamovića „Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju“, Sarajevo 2018.) Prijeku narav Bošnjaka, prije svega pripadnika gornjeg društvenog sloja, najbolje su upoznali Turci s kojima su
Priča o Isa-begu Ishakoviću, osnivaču Sarajeva
Prve gradske objekte u Sarajevu podigao je Isa-beg Ishaković kao svoj vakuf, o čemu svjedoči najstariji dokument u Bosni i Hercegovini na orijentalnim jezicima, Vakufnama Isa-bega Ishakovića datirana između 1. februara
Obilježen Dan općine Jajce – 623. godišnjica
Svečanom sjednicom Općinskog vijeća obilježen je Dan općine Jajce i 623. godišnjica njegovog prvog spomena u pisanim dokumentima. Prvi put je spomenuto u dokumentima Dubrovačke republike 1396. godine. Od
Prof. Imamović: Bez obzira koliko je o Sarajevu rečeno, nikada nije dovoljno
Međunarodnu naučnu konferenciju “Isa-beg Ishaković” danas je u sarajevskoj Vijećnici otvorio historičar, prof. dr. Enver Imamović, govoreći da će učesnici iznijeti najnovija dostignuća o pitanju poznavanja Sarajeva. Bez obzira
BOSANSKI JEZIK KOD SUSJEDA
– Malo je poznato da je popularni hrvatski pjesnik Andrija Kačić-Miošić (1704–1760) svoju “Korabljicu” kako u naslovu knjige kaže ‘prinio iz knjiga latinskih, talijanskih i iz kronika Pavla Vitezovića