HISTORIJA
Čuvanje historijskog naslijeđa: U Visokom otvorena turistička staza prema Čajangradu (FOTO)
Fondacija “Osman ef. Redžović“ i JU “Zavičajni muzej“ u Visokom upriličili su svečano otvorenje uređene turističke staze “Putevima Kaznaca Nespine“. Turistička staza nastala je u okviru pripremnih radova i
Berlinski kongres 140 godina poslije: Velesile odvojile Sandžak od Bosne
Za stanovnike Bosne i Hercegovine Velika istočna kriza i Berlinski kongres donijeli su pravi prevrat u njihovim životima. Godine 1878. Bošnjaci nisu imali svoju formalnu organizaciju u koju bi
Bosanski novac – od groša do konvertibilne marke
Prvi podaci o opstojnosti valute vladara na prostoru Bosne zabilježeni su početkom XIV stoljeća, kada je Bosnom privremeno upravljao ban Pavle Šubić. Njegov novac, koji je upotrebljavan, između ostalog,
Stari grad Bužim (FOTO)
Smješten na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine grad Bužim graniči sa Bosanskom Krupom na istoku, Cazinom na jugu i Velikom Kladušom na sjeverozapadu. O tačno datumu nastanka starog grada
Bosanski i Crnogorski antifašisti na Tjentištu obilježili 75. godišnjicu bitke na Sutjesci
Savez antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata Bosne i Hercegovine i Savez udruženja boraca NOR-a Crne Gore organizovali su na Tjentištu akademiju „Barjak časti i slobode“, tokom koje su evocirana
Bosansko plemstvo – ‘posljednja evropska aristokracija’
Autor: Prof. dr. Enver Imamović Bosansko plemstvo je sve do konca 19. stoljeća zadržalo mnoge karakteristike srednjovjekovnog feudalnog društva i kao takvo za evropske putopisce je bilo pravo otkrovenje.
FOJNIČKA AHDNAMA U SVJETLU POLITIČKIH I VJERSKIH PRILIKU U BOSNI PRED TURSKO OSVAJANJE 1463. GODINE
(Objavljeno u zborniku „Multireligijska Bosna: suvremeni kontekst i poruke Ahdname“, Sarajevo 2018) Dr Enver Imamović Fojnička Ahdnama predstavlja važan dokument iz bosanske historije. Iako je o njoj puno napisano
Godišnjica Ahdname: Primjer kako različiti ljudi mogu zajedno živjeti
Franjevački samostan “Duha Svetoga” u Fojnici, crkva i samostan izgrađeni u 14. stoljeću, danas čuva oko 50.000 knjiga, među kojima je oko 10.000 knjiga starih nekoliko stoljeća, piše Anadolu