HISTORIJA

HISTORIJA

OD BEDEMA DO SREBRNIKA

  Općina Srebrenica ima izuzetno bogato kulturno-historijsko naslijeđe, nastalo, prije svega, u burnim historijskim događajima. O ovome svjedoče ostaci materijalne kulture kroz sve periode ljuske prošlosti na prostoru današnje općine

HISTORIJA

Husein Husaga Ćišić, borac za šestu buktinju na grbu Jugoslavije

  Završetkom Drugog svjetskog rata, kada je ostvaren zajednički cilj naroda i sa jugoslavenskog prostora protjeran fašistički okupator, otvorio se spektar vrlo značajnih političkih pitanja koja su, između ostalog, trebala

BAŠTINA

Stari grad u Ključu – spomenik srednjovjekovne Bosne

  Na strmim liticama iznad lijeve obale Sane srednjovjekovni Stari grad Ključ stražari nad prekrasnom dolinom. Ispod njega teče Sana i život ovdašnji, a on sam je neprocjenjivo kulturno blago srednjovjekovne

KULTURA I UMJETNOST

Javna tribina u Muzeju Kaknja: „Kraljeva zemlja i proglašenje Bosne kraljevstvom”

  26. oktobra 1377, godine krunisan je Ban Tvrtko I iz dinastije Kotromanića, i time postao kralj Bosne, čime je uspostavljena nezavisna Kraljevina Bosna. Tvrtko se krunisao kraljem Bosne u

NAŠI DANI

Proslava 25. novembra na Bobovcu: Antifašizam i obnova bosanske državnosti

  Središte srednjovjekovnih bosanskih vladara – Bobovac, u subotu će biti mjesto održavanja svečanog i kulturnog programa povodom 25. novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine. Na srednjovjekovnom bosanskohercegovačkom gradu

HISTORIJA

Godišnjica krunisanja prvog bosanskog kralja – Tvrtka I Kotromanića

OD SPLITA DO SAVE, OD SJENICE DO SANE U dugačkoj historiji Bosne i Hercegovine mnogo je važnih datuma koji nam govore o njenom bogatom historijskom naslijeđu. Ipak, jedan događaj s pravom

HISTORIJA

Bosanska kraljica – Katarina (VIDEO)

25. oktobra 1478. godine u Rimu je preminula pretposljednja bosanska kraljica Katarina Kosača Kotromanić. Bila je kći bosansko-humskog velikaša hercega Stjepana Kosače i supruga pretposljednjeg kralja Bosne Stjepana Tomaša. Video:

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Zašto je Mak Dizdar 1971. podnio ostavku na članstvo u Upravi Udruženja književnika

Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća na jugoslavenskoj političkoj, društvenoj i kulturnoj sceni lomila su se koplja koja su dvadesetak godina nakon toga zadala i smrtonosni udarac samoj