BAŠTINA
Dan reintegracije Prače i priča o džamiji velikog vezira Semiz Ali-paše
19.mart obilježava se kao Dan reintegracije Prače. Prača je dio Općine Pale u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde. U nastavku priča o džamiji velikog vezira Semiz Ali-paše u Prači. Džamija je poput
Najstarija fojnička džamija ima tri imena, a obnovljena je djevojačkim mirazom
Najstarija džamija u Fojnica datira još iz hidžretske 958., odnosno 1551. godine. Džamija je osim po starini, poznata i po tome što ima tri imena. Atik džamija što znači ‘stara’, Srednja
Sarajevski ramazanski somuni, miris iftara
Sarajevski somuni su tradicionalno kroz vijekove sastavni dio iftarskih sofri. U vrijeme ramazana stvaraju se veliki redovi pred sarajevskim pekarama, posebno onim koji se nalaze u starom dijelu grada gdje
Čajniče – Klanjana prva teravija u Sinan-begovoj džamiji nakon 32 godine
Prvi teravih-namaz ove godine, kao centralni program za Muftijstvo goraždansko, klanjan je u Sinan-begovoj džamiji u Čajniču, što je i prvi kolektivni namaz u ovoj džamiji nakon 32 godine. Prije
Bosanski ćilim – vrijedna kulturna baština u kojoj je utkana simbolika života
Današnja emisija “Zapis” Radio Televizije Crne Gore, govori o Bosanskom ćilimu. Ekipa nacionalne televizije iz bosanskog najbližeg susjedstva bila je u Sarajevu i pored ateljea umjetnice Amile Smajović, koja je
Priča o prvoj zastavi na zgradi Predsjedništva Bosne i Hercegovine
To je ta zastava. Nastajala je u vrlo teškim uvjetima, ali smo uspjeli, kaže ugledni bosanskohercegovački historičar Enver Imamović dok, s rukavicama na rukama, vrlo oprezno dotiče gelerima izbušenu zastavu
Lakišića harem, Mostar
– Crvenom linijom su označene konture harema koji ima površinu od 18.848 metara kvadratnih ili 19 dunuma. Onako odoka vidimo da saobraćajnice i plato ispred nekadašnje robne kuće HIT zauzimaju
Bogata bošnjačka nošnja sa uticajem Istoka i Zapada
Bošnjačka nošnja gradska i seoska u Bosni i Hercegovini naziv je javne prezentacije koju je svojevremeno organizovalo Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca u Sarajevu, a uvodničar je bila Svetlana Bajić, etnolog