Stari grad Vratnik (Foto)

Stari grad Vratnik (Foto)

U srednjem vijeku na području Bijele tabije je postojalo manje utvrđenje koje pominju i opisuju putnici koji su prolazili Sarajevom u XVI vijeku. Takođe, rani osmanski izvori posredno govore o postojanju tvrđave na Vratniku.

U pristupnom predavanju u Akademiji nauka Bosne i Hercegovine 1977. godine Bejtić je iznio pretpostavku i dao niz argumenata o tome da se rani osmanski izvori, koji pominju utvrđenje Hodidid, kao i aktivnosti prvih nosilaca osmanske vlasti u župi Vrhbosna od 1435. godine odnose na grad na Vratniku, koji je podignut krajem XIV vijeka.

Preko Vratnika je vodila i Carska džada, put koji je iz Sarajeva, pa preko Višegrada išao sve do Carigrada. Otuda se i jedna od vratničkih kapi-kula i naziva Višegradskom kapijom.

Sve do pohoda princa Eugena Savojskog Sarajevo je, zbog toga što se nalazilo duboko u unutrašnjosti Osmanskog carstva, bilo otvoreni grad bez zaštitnih bedema, sa tek malom tvrđavom na mjestu Bijele tabije. U tu tvrđavu moglo je stati svega 150 – 200 vojnika, a zaštitu u njoj nije moglo pronaći više od nekoliko stotina civila.

Nakon što je Eugen Savojski sa 6500 konjanika 1697. godine provalio u Sarajevo, te do temelja spalio i opljačkao grad, iza njega su ostali strah, nevjerica, ali i svijest da se grad u budućnosti mora adekvatno zaštititi.

Ipak, gradnja utvrđenja oko Vratnika započela je tek nakon Požarevačkog mira, 1729. godine, za vladavine namjesnika Gazi Ahmed-paše Rustempašića Skopljaka.

Paša i sarajevski prvaci odlučili su da se imaju izgraditi bedemi koji će „opasati 450 kuća i da ostane praznog zemljišta za još toliko kuća“, te da odbrambeni zid „bude dugačak sahat hoda, debeo 2 aršina, visok 10 aršina…“

Od Dubrovčana je paša tražio da mu u pomoć pošalju pet lagumdžija i pet čerahora (tvrđavskih zidara), a za nadglednika radova postavio je svog sina Rustem-bega.

Kako je Ahmed-paša već 1730. godine premješten iz Bosne, gradnja je prekinuta ili se sa njom odugovlačilo.Click to enlarge image p18uqjdq9p1chrgfpg0bosf1erbg.jpg

Izgradnju bedema nastavio je vezir Hećimoglu Ali-paša, pobjednik nad austro-ugarskim snagama u boju kod Banje Luke 1737. godine, koji je te zime prezimio u Sarajevu.

Pri gradnji su mu pomagali ulema i narod Sarajeva, a jedna legenda kaže kako je Hećimoglu Ali-paša, zatekavši u Sarajevu mnogo grobalja, zapovijedio da se kamenje nišana povadi i uzida u bedeme.

Vratničkim bedemima bio je opasan prostor od 495.596 kvadratnih metara, nepravilnog oblika.

U sklopu bedema nalazilo se pet utvrđenja – tabija (Bijela, Strošićka, Žuta ili Jekovačka, Tabija na Ravnim bakijama i Tabija na Zmajevcu).

Stari grad Vratnik imao je i tri utvrđene kapi-kule (Višegradska, Ploče i Širokac), te pet kapija i nekoliko kapijica.

Nakon što su 19. avgusta 1878. godine austro-ugarske trupe slomile i posljednji otpor sarajevskih branitelja i zauzele šeher Sarajevo, utvrđenja Starog grada Vratnika polako počinju gubiti svoju svrhu.

Danas su od utvrđenja u relativno dobrom stanju samo Bijela i Žuta – Jekovačka tabija, sa koje u vrijeme svetog islamskog mjeseca ramazana u sumrak tradicionalno puca top, koji označava trenutak prekida cjelodnevnog posta.

U dobrom je stanju i Višegradska kapi-kula, a jedini potpuno očuvani komad odbrambenog zida jeste onaj između kapi-kula Ploče i Širokac, koji je danas, skupa sa te dvije kapi-kule, dio Muzeja Alija Izetbegović.

p18uqjdq9oi19ulslmgrij1ef

Graditeljska cjelina – Stari grad Vratnik u Sarajevu proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

 

 

Previous Dječaku Jasminu koji je želio kozu umjesto bicikla ispunila se želja: Presretan sam
Next Naseljavanje Vlaha i Arbanasa u Bosni: Bosanski sandžak

You might also like

NASLIJEĐE

Sarajevski Jevreji: Bosna je jedna od rijetkih država gdje nema antisemitizma; za nas najsigurnije mjesto u Evropi

Kapija stare aškenaske sinagoge u bosanskohercegovačkoj prijestolnici Sarajevu je otključana. Nema sigurnosnih kamera niti detektora metala, nema policijskih vozila ispred. Niko vam čak ni ne zapisuje ime kada ulazite. Ovo

NASLIJEĐE

Boljuni – Nekropola imućnih starosjedilaca i radovi vrsnih klesara srednjeg vijeka

Na putu od Stoca prema Neumu, prateći tragove ilirskih gromila, krivudavim putem kroz aleju mirisnih makija, stižemo do nekropole Boljuni. Ova nekropola važi za jednu od najbrojnijih po broju stećaka

NASLIJEĐE

Sanacija nekropole stećaka Slatina u Radovlju kod Visokog

Javna ustanova Zavičajni muzej Visoko pokrenuo je projekt evidentiranja i zaštite stećaka na lokalitetu Slatina, na području MZ Radovlje. Kako je u razgovoru za Fenu kazala jedna od učesnica projekta,