GAZI HUSREV-BEG

Gazi Husrev-beg, drugi pravi osnivač Sarajeva, rođen je oko 1480. godine u Serezu (Grčka), gdje mu je otac Ferhad-beg, rodom iz okoline Trebinja, bio namjesnik.

Majka mu je bila kćerka sultana Bajazida II. Odrastao je i odgojen na carskom dvoru. Prije dolaska u Bosnu bio je namjesnik Smederevskog sandžaka, a obavio je i nekoliko diplomatskih misija u ime sultana na dvorovima nekih evropskih vladara. Kad je 1521. godine došao u Sarajevo, odmah su počeli njegovi veliki građevinski poduhvati u ovome gradu. Po svojim građevinama, koje je podigao u Sarajevu i vakufima koje je ostavio za izdržavanje svojih zadužbina, Gazi Husrev-beg je najveći i najznačajniji legator u Bosni i Hercegovini. Umro je u Sarajevu 1541. godine i sahranjen u turbetu kod svoje džamije, koje je još za života sagradio.

GAZI HUSREV-BEGOV VAKUF

Gazi Husrev-begova džamija, najveća i jedna od najljepših u Bosni i Hercegovini, podignuta je 1530-31. (937. po hidžri).

Godinu poslije toga sagrađen je mekteb u haremu džamije, a preko puta Hanikah. Godine 1537. napisana je vakufnama za medresu, za čije je podizanje Gazi Husrev-beg uvakufio sedam stotina hiljada dirhema. Svoju medresu, koja je za svo vrijeme osmanlijske vladavine bila najznačajnija prosvjetna ustanova u Bosni i Hercegovini, Gazi Husrev-beg je namijenio na ime svoje majke Seldžuke, po kojoj se medresa i zvala Seldžukija, a po olovnom krovu, Kuršumlija. Osim spomenutih ustanova, Gazi Husrev-beg je podigao: imaret i musafirhanu, hamam, bezistan, dva hana, vodovod, šadrvan u haremu džamije, javni toalet. Njegovom vakufu pripada i sahat-kula, za koju se ne zna je li podignuta za njegova života ili kasnije, zatim muvekithana u dvorištu džamije, koja je podignuta 1859. godine. Iz sredstava njegovog vakufa otvorena je vakufska bolnica u Sarajevu 1866. godine, koja je radila sve do izgradnje Državne bolnice u Sarajevu 1882. godine.

Za izdržavanje ovih objekata Gazi Husrev-beg je uvakufio oko dvije stotine dućana u sarajevskoj čaršiji, velike komplekse zemlje u okolini Jajca i šume u Tešnju. Isto tako, ostavio je vakufe u Serezu kao i gotovog novca koji se je izdavao na rebah (priplod). I prihodi od bezistana, hamama i hanova trošili su se za izdržavanje ovih objekata.

BIBLIOTEKA

Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu prva je biblioteka za koju pouzdano znamo kada je osnovana.

Vakufnamom o svojoj medresi Gazi Husrev-beg je predvidio da: »Što preteče od troškova za gradnju medrese, neka se za to kupi dobrih knjiga, koje će se upotrebljavati u spomenutoj medresi, da se njima koriste čitaoci i da iz njih prepisuju oni koji se bave naukom«. Prema tome, Gazi Husrevbegova biblioteka datira otkad i njegova medresa, tj. od 1537. Godine, a za datumom njenog osnivanja smatra se 26. redžep 943. godine, odnosno 08. januar 1537. godine

Sve do 1863. godine, Biblioteka je bila u sklopu Kuršumlije medrese. Te je godine, na poticaj Topal Osman-paše, guvernera Bosne, uprava Gazi Husrev-begova vakufa dogradila jednu veću prostoriju uz Begovu džamiju ispod munare za Biblioteku. Tu je bila smještena do 1935. godine kada je, zbog povećanja knjižnog fonda, preseljena u prostorije ispred Careve džamije, gdje je ostala do početka agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine.U aprilu 1992. godine, iz sigurnosnih razloga, izmještena je na više mjesta u gradu.

Tokom četverogodišnjeg perioda rata iz istih razloga više puta je knjižni fond Biblioteke mijenjao lokaciju, te je na taj način u potpunosti i sačuvan. Nakon agresije na BiH Biblioteka je smještena u zgradu pored ženskog odjeljenja Gazi Husrev-begove medrese na Drveniji u ulici Hamdije Kreševljakovića 58, gdje je i ostala sve do 2013. godine.

Danas se Gazi Husrev –begova biblioteka nalazi u srcu Starog Grada, u ulici Gazi Husrev-begova 46, gdje je izgrađen novi reprezentativan objekat isključivo za tu namjenu. 15. januara 2014. godine upriličena je svečana ceremonija otvaranja nove zgrade, koja je izgrađena i opremljena uz pomoć finansijske podrške Države Katar. Zgrada se nalazi odmah pored zapadnog zida Kuršumlije medrese. Biblioteka sena kraju, kao što vidimo, ponovo vraća u svoj prvobitni dom, na mjesto svog osnivanja i početka, u kompleks Gazi Husrev-begova vakufa.

Gazi Husrev-begova biblioteka trenutno ima oko stotinu hiljada bibliotečkih jedinica (rukopisa, štampanih knjiga, časopisa i različitih dokumenata) na arapskom, turskom, perzijskom, bosanskom i još nekim evropskim jezicima. Od toga više od 10.500 bibliotečkih jedinica čine kodeksi rukopisa sa oko 20.000 većih i manjih djela iz islamskih nauka, orijentalnih jezika, lijepe književnosti, filozofije, logike, historije, medicine, veterine, matematike, astronomije i drugih nauka.

(mb/ghb.ba)

Previous Projekt Buroj Ozon: Turistički grad u općini Trnovo koštat će 4,5 milijardi KM!
Next Fotograf čije su slike masakra iz Ahmića obišle svijet posjetio mjesto stradanja

You might also like

BAŠTINA

Kula se vraća u Skočić na granicu, položen kamen temeljac

Povratničko mjesto Skočić kod Zvornika nalazi se na samoj granici sa Republikom Srbijom. Porušena kula bila je simbol ovog mjesta. Danas je postavljen kamen temeljac za njenu obnovu i izgradnju,

BAŠTINA

Donji Bakići: Selo na sedam spomenika

Među 819 spomenika kulture na listi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH nalaze se 164 nekropole sa stećcima. Rasijane su po cijeloj zemlji. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici uglavnom su “preživjeli” daleko od

RIJEČ

Bosna je svoja, ali i svih koji je poštuju

Koliko se određeni historijski falsifikati i mitovi svjesno te konstanstno ponavljaju, isto tako potrebno je ponovljati činjenice. Vasa Čubrilović, srbijanski historičar, širenje pravoslavlja u Bosni i doseljavanje Srba datira u