U logoru Trnopolje postavljen spomenik vojnicima RS-a

Možemo li zamisliti nešto slično na mjestima nacističkih logora iz Drugog svjetskog rata?

Boračka organizacija “Vojske Republike Srpske” (VRS) iz Prijedora otvorila je spomen-sobu u Društvenom domu u Trnopolju, kako saznajemo bez saglasnosti Skupštine Grada Prijedora.

S druge strane, preživjeli logoraši iz Prijedora već tri godine zahtjevaju od gradske Skupštine ovoga grada da im se izda saglasnost na osnovu koje bi podigli spomen-obilježje ubijenim logorašima iz 1992. u Trnopolju. Činjenica je da taj papir već tri godine stoji u nekoj od ladica u Skupštini i po svemu sudeći tako će i ostati.

Društveni dom u Trnopolju 1992. godine služio je za zatočeništvo više hiljada, većinom Bošnjaka iz Prijedora, pod komandom VRS-a. Logor u Trnoplju je otvoren u maju, a zatvoren u oktobru 1992. Svjetska javnost je saznala za ovaj logor kada su strani novinari objavili snimke na kojima su se jasno vidjeli izmučeni ljudi koji su stajali iza žice. Slika Fikreta Alića, na kojoj se jasno vidjelo tijelo mršavog i izmučenog čovjeka, je izašla na naslovnici časpisa Time.

U logoru u Trnopolju je u jednom momentu bilo zatočeno do 6.000 ljudi, gdje je bilo najmanje 300 djece, 3.000 žena, a ostali su bili muškarci. Broj ubijenih nikada se nije mogao tačno utvrditi, jer mnogi su odvedeni iz logora i ubijani na drugim lokacijama. Međunarodni sud pravde u Hagu navodi da je najmanje 20 ljudi ubijeno u Trnopolju, dok druge procjene govore i da je to mnogo više.

Otvaranje spomen-sobe VRS-a u Trnopolju povratnici i preživjele žrtve rata doživljavaju kao još jednu provokaciju i diskriminaciju.

Provokacijama nema kraja, pa je tako u Prijedoru otvorena i kancelarija Ravnogorskog pokreta Unsko-sanskog okruga, kako piše na vratima kancelarije. Ona je otvorena posljednjih dana, nakon incidenta u Višegradu kada su na okupljanju ravnogoraca napadnute novinarske ekipe iz Sarajeva.

S druge strane na Tomašici, najvećoj masovnoj grobnici nadomak Prijedora, danas je odlagalište smeća. Po svemu sudeći tu danas smeće odlažu gradska bolnica ili Dom staraca, jer se tu mogu vidjeti pelene za odrasle. Na istom tom mjestu je pronađeno više od 400 posmrtnih ostatak većinom Bošnjaka. Najmlađa pronađena žrtva je bio dječak Elvis Šarčević, kojemu je bilo samo 13 godina kada je ubijen 1992. godine, a najstarija je bio 77-godišnji Salih Kadirić, piše Faktor.ba

Možemo li zamisliti nešto slično na mjestima nacističkih logora iz Drugog svjetskog rata? Definitivno ne.

Primjera radi, nekadašnji logor Auschwitz (Poljska) pretvoren je u prostor sjećanja na žrtve – ono što bi trebalo biti Trnopolje i ostali logori i stratišta Bošnjaka iz posljednje (genocidne) agresije na Bosnu i Hercegovinu.  Muzej nosi naziv ‘Auschwitz-Birkenau – njemački nacionalsocijalistički koncentracioni logor i logor za uništavanje’ i na spisku je svjetske baštine UNESCO-a.

(mb)