Sevdalinka u oblikovanju bošnjačkog mentaliteta i umijeću pjevanja Safeta Isovića i Himze Polovine

Sevdalinka u oblikovanju bošnjačkog mentaliteta i umijeću pjevanja Safeta Isovića i Himze Polovine

Sevdalinke u njihovom glasu i pjevu isijavale su najfinija stanja i osjećanja čovjeka Bosne koji voli ili čezne za ljubavlju, onom koja se ispoljava kao nerazmrsiv čvor žudnje i ekstaze, žalosti i radosti, u njihovu nerastavljivu jedinstvu.

Piše: RAŠID DURIĆ (izvod iz teksta…)

Slijedi analiza estetičkih svojstava sevdalinke kao umjetnosti ljudskoga glasa, vrhunca bošnjačke muzičko-folklorne kulture i supstance bosanske raskošne duševnosti, kroz opis umijeća pjevanja dvaju umjetnika sevdalinke – Safeta Isovića i Himze Polovine. Zašto od stotina sazlija i vrsnih pjevača izbor ove dvojice doajena? Tomu je razlog u objektivnoj istini da je riječ o dva najeminentnija tumača sevdaha i sevdalinke u ovom stoljeću.

Suština umijeća pjevanja svakoga pjevača, pa i Safeta Isovića i Himze Polovine je u njihovoj sposobnosti da sobom samim, svojim glasnim žicama, produciraju osjećajni i smisaoni sadržaj melodije, ritma i pjesničke poruke pjesme  – u njihovoj jedinstvenoj muzičkoj harmoniji, da muzičku harmoniju nama posreduju neglumljenim već iskrenim i snažnim svojim proživljavanjem i sa osjećanjem umjerenosti. Ovo osjećanje umjerenosti postiže se trajnom kontrolom strasti i osjećanja od strane pjevača.

Pjevač mora imati mjeru u ispoljavanju i u doziranju svojih emocija glasom. Pjevač mora biti u stanju da istodobno ispoljava i kontrolira svoje emocije, da u njih udijeva smisao pjesme i svoja osjećanja. Istovremeno da svoj glas saobražava, harmonizira sa riječima – porukom pjesme i sa instrumentima koji ga prate, a da pritom ostvari muzičku harmoniju agogikom, ambitusom, senzibilitetom i sugestivnošću, sa svim svojim duhovnim, duševnim i glasovnim sposobnostima.

Sve ove kvalitete ispoljavali su Safet Isović i Himzo Polovina. Prvi orfejskim zanosom i snagom, drugi tanahno i mehkim baršun glasom. Sevdalinke u njihovom glasu i pjevu isijavale su najfinija stanja i osjećanja čovjeka Bosne koji voli ili čezne za ljubavlju, onom koja se ispoljava kao nerazmrsiv čvor žudnje i ekstaze, žalosti i radosti, u njihovu nerastavljivu jedinstvu. Da se u ljubavi i u sevdahu jednako može  – od tuge plakati i od radosti pjevati, iskustveno je poznato čovjeku uopće. Bosancu posebice.

Safet Isović i Himzo Polovina dva su antipoda

Safet Isović i Himzo Polovina dva su antipoda u izvođenju sevdalinke. Pjevanje Safeta Isovića karakterizira njegova Bogom dana snaga i naučena muzička dinamika glasovnih sposobnosti koje su raskošnoga ambitusa – širine, visine i dubine glasa. Upravo su glasovna moć i snaga, te tonsko bogatstvo u glasu Safeta Isovića na jednoj strani, te suptilnost i baršunasta mehkoća glasa Himze Polovine – na drugoj strani – dva antipodna kvaliteta njihova različita pjevanja sevdalinke. Pjevanje Safeta Isovića, po rasponu glasovnih sposobnosti, po snazi, jačini i raznovrsnosti tonaliteta, do danas u muzičkom folkloru Balkana je nedosegnuto. I po tim kvalitetama je iznad pjevanja Himze Polovine.

Po mehkoći, toplini i sugestivnoj snazi djelovanja, pjevanje Himze Polovine se bitno razlikuje, ili je kvalitetnije od pjevanja Safeta Isovića. Pritom je u ovoj razdiobi kvaliteta pjevanja između snage, raskošnosti i dinamike glasa Safeta Isovića, suptilnosti i mehkoće glasovnih kvaliteta Himze Polovine, bitno markirati da i Safet i Himzo svojim pjevom isijavaju onaj karakteristični bosanski melos i kajdu srasloga melanholosa i zanosa u bosanskoj sevdalinci.

https://www.youtube.com/watch?v=xB1E19CLgX0

Takođe je bitno markirati da obojica tzv. teške sevdalinke izvode s osjećanjem lahkoće, bez traga napora u glasu. (Usp. za Himzu Polovinu: Ali-paša na Hercegovini, ili za Safeta Isovića.: Na Bembaši na Babića bašči). Obojica ostvaruju harmoniju svoga pjeva i muzičke pratnje, a pri emaniranju emocija i u melizmima – ukrašavanju osnovnih ili nosivih melodija pjesme – ispoljavaju osjećanje mjere i umjerenosti.

Himzo Polovina je svojim sotto voce pjevanjem u većini svojih pjesama ostao vjeran prvotnoj i autohtonoj tzv. ženskoj sevdalinci koja se pjevala diskretno, tiho, nenametljivo, u rubattu i sotto voce izvođenju, u relativnoj slobodi ukrašavanja vodeće melodije i tonaliteta i ispod glasa pjevanju. Himzo Polovina je ostao vjeran onoj sevdalinci koja je nastala iza mušebaka i iza avlija, u baščama, u ženskom okrilju. To je bila autohtona sevdalinka koja još nije bila kročila u kafanu, niti u javni otvoreni, svakom pristupačni prostor. Riječ je o istinskoj, ili prvotnoj sevdalinci koja je nastajala i njegovana u intimnom ambijentu i privatnom društvu, i koja jepjevana za jednim stolom tako, da se jedva mogla čuti do drugoga stola. (Abdulah Sidran).

Mi smo slavni upravo po sevdalinci i po baladi. Šehidski rastanak Safeta Isovića eho je imanentnog nasljeđa kojeg čovjek nosi u svom prtljagu.(Mersad Berber: Behar, 2008).

Da je tomu tako valja podsjetiti na Šehidski rastanak Safeta Isovića, na ovu legendarnu baladu sa kojom se širom Bosne ginulo u odbrani domovine u posljednjoj agresiji na Bosnu 1992- 1995. Sa ovom baladom i sa nizom njoj srodnih patriotskih pjesama, Safet Isović je pridonio odbrani domovine više od desetina političara zajedno. U Šehidskom rastanku riječ je o jednom fascinantnom spoju tragike i zanosa u glasu Safeta Isovića. O jednoj savršenoj muzičkoj harmoniji u Safetovu glasu od koje se čovjeku krv zgušnjava, koža ježi, suze naviru od dubokog suosjećanja sa borcem koji  gine za život sestre. Niko sugestivnije i tragičnije ne bi mogao od Safeta Isovića Šehidski rastanak izvesti. U pjesmu je Safet Isović cijelo svoje biće ugradio. Iz balade izgradio tragičnu dramu.

U mom izboru umjetnički vrhunskih interpretacija Safeta Isovića upućujem na video snimak TV Sarajeva iz godine 1988., na video zapis pod nazivom Za dušu i sjećanje. Sa meraklijama i  komentatorima sevdalinke Zukom Džumhurom, Ibrahimom Ljubovićem i scenaristom Vehidom Gunićem. Upućujem na vrhunsku izvedbu Safeta Isovića pjesme Safvet-bega Bašagića Dok je tvoga đula u ambijentu Morića hana, a meni nepoznata sastavljača kajdi i nota za pjevanje ove vrhunske pjesme, pretvorene u možda najzanosniju sevdalinku uopće. Da li je njen kantautor – notograf maestro Omer Pobrić?

Takođe upućujem na posljednji video zapis Safeta Isovića i njegovih gostiju, sačinjen u sarajevskoj Zetri 29. 05. 2003. sa pjesmama Prolazi jesen, Đul Zulejha, U šeheru kraj bistra Vrbasa, Na Bembaši na Babića bašči, Braća Morići …  Snimak dokazuje da je maestro Safet Isović kvalitetom pjevanja nadmašio sve svoje decenijama mlađe kolege. Ova je činjenica očigledna ako usporedite Safetovo osjećanje mjere i umjerenosti u izvođenju Đul Zulejhe sa pretjeranim melizmima Harisa Džinovića. Ili sa maestralnim izvođenjem pjesme Prolazi jesenSafeta Isovića, za koju Halid Bešlić nije imao glasa, možda ni afiniteta.

Safet Isović poredi kvalitete operskoga pjevača Luciana Pavarottija i sevdalinke: Pavarotti je svjetska klasa, ali je i sevdalinka u svjetskoj klasi. Nju je teško otpjevati. Uz poštovanje prema svim moćnim pjevačima. Isto kao što crnački džez može otpjevati crnac, tako i sevdalinku može otpjevati samo Bosanac, sevdalija.

https://youtu.be/c24bxmrb9No

(preporod.com/mb)

Previous JUNAK ODBRANE NOVOG PAZARA: Šaban Poluža (1871-1945)
Next Hasanova knjiga o genocidu: O “Surviving Srebrenica” govori i premijerka Škotske

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Srebrenički cvijet kao simbol borbe protiv genocida

‘Svaki cvijet nosi jednu priču, tugu, sjećanje, ali i da kroz ručni rad iskažemo ljubav. Onaj ko nosi cvijet, a nalazi se i nalazio se na reverima i haljinama mnogih

KULTURA I UMJETNOST

Glumac Aleksandar Seksan: Generalno smo stvarno dobar narod

Jedan od najboljih bosanskohercegovačkih glumaca Aleksandar Aco Seksan za pola decenije profesionalnog teatarskog i filmskog života ostvario je niz važnih uloga, ne dozvoljavajući ni sebi ni publici lošu igru. Bivši

SEHARA

Biblioteka i antikvarnica Hasana Mulamustafića u Janji: Sačuvao i Kur'an koji je bačen u Drinu!

U kući Hasana Mulamustafića, u srcu prelijepe bosanske čaršije na Drini, rađa se biblioteka i antikvarnica. Visoki i sređeni zidovi sa prozorima i rešetkama, zaklonili su kuću u ulici Hamdije