ODVAŽAN ISTUP ITALIJANSKE SUTKINJE: Zašto sam glasala protiv oslobađajuće presude Šešelju

Flavia Lattanzi, sutkinja koja se nije složila s oslobađajućim odlukama po većini tačaka optužnice Vojislavu Šešelju, podrobno je obrazložila razloge zbog kojih je glasala protiv oslobađajuće presude.

Flavia Lattanzi, članica raspravnog vijeća ICTY-ja koje je preglasavanjem oslobodilo Vojislava Šešelja, smatra da je oslobađajuća presuda suprotna iznesenim dokazima i da nije utemeljena na važećem međunarodnom pravu.

Latanzi je smatrala da je krivica vođe srpskih radikala Vojislava Šešelja dokazana u osam od devet tačaka optužnice.

“Kako bi oslobodila Šešelja, većina je zanemarila sva pravila međunarodnog humanitarnog prava koja su postojala prije stvaranja suda, kao i sve primjenjive zakone utvrđene nakon osnivanja suda”, napisala je Lattanzi.

“Nakon što sam pročitala presudu većine imala sam osjećaj da sam bačena unatrag u vrijeme ljudske povijesti, prije mnogo vijekova, kad se govorilo – a to su bili stari Rimljani, kako bi opravdali svoje krvave pohode i ubistva političkih protivnika u građanskim ratovima: jer u vrijeme rata utihnu zakoni”, napisala je Latanzi u suprotnom mišljenju uz presudu Šešelju kojom je oslobođen odgovornosti za stradanja hrvatskog i bošnjačkog stanovništva u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i vojvođanskom mjestu Hrtkovci.

Po Lattanzi, oslobađajući zaključci dvojice sudija – predsjedavajućeg Francuza Jeana Claudea Antonettija i Senegalca Mandiaye Nianga nisu potkrijepljeni dostatnim obrazloženjima ili ih čak niti nema. Dvojica sudija usmjerila su se na sporadične dokaze odbrane iz protuispitivanja (Šešelj nije izvodio dokaze) dok je zanemarena ukupnost dokaza tužioca.

Lattanzi, naprimjer, navodi da su dvojica sudija zaključila da su nesrbi autobusima odvođeni iz svojih sela u okviru “humanitarne pomoći” što po Lattanzi nije razuman zaključak koji se može izvući iz tužiteljskih dokaza.

Lattanzi je napisala i da su dvojica sudija u presudi rijetko navodila zakone na koje se pozivaju, a tamo gdje se pozivaju njihove su analize u suprotnosti s odredbama tih zakona, te su dodavali nove pravne standarde koji ne postoje u sudskoj praksi.

Sutkinja Lattanzi, na temelju iznesenih dokaza, smatra da je dokazan sistemski i raširen napad u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kao i zločini protiv čovječnosti, uključivši one u Vojvodini.

Tužioci su dokazali i da je postojao udruženi zločinački poduhvat na čelu sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem sa ciljem progona svih nesrba iz teritorija koji su trebali činiti veliku Srbiju, smatra Latanzi. Po njoj je Šešelja trebalo osuditi i za fizičko počinjenje progona zbog govora u Hrtkovcima.

Smatra dokazanim i da je Šešelj svojim huškačkim govorima podsticao na zločine ta da je dokazana njegova uloga kao pomagača srpskim volonterskim jedinicama i zločinima koje su počinili u RH i BiH. Jedino što mu nije dokazano, smatra Latanzi, jeste krivica za tačku optužnice koja obuhvaća pljačku imovine nesrpskog stanovništva.

Za nju je neupitno da je kod Šešelja postojala zločinačka namjera.

Dvojica sudija oslanjaju se na nevažne elemente kako bi oslobodili Šešelja, pa su tako rat smatrali legitimnim zbog zaštite srpskih interesa i to su koristili kao osnovu za odbacivanje teze da je postojao raširen napad u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te razaranje gradova i sela u tim državama.

Italijanska sutkinja Flavia Lattanzi rođena je 4. oktobra 1940. u Etiopiji, u Adis Abebi.

Još kao novorođenče s majkom je završila u zarobljeničkom kampu. Bila jedino dijete mlađe od tri godine koje je preživjelo kamp. Uprkos traumatičnom ranom životnom periodu, obrazovanje joj je pružilo kvalitetniji život.

Lattanzi je profesorica međunarodnog prava u Rimu, članica međunarodne komisije za utvrđivanje činjenica proizašle iz Ženevske konvencije. Bila je, između ostalog, pravna savjetnica italijanske delegacije na Međunarodnom sudu za kriminal u New Yorku, koordinatorica brojnih istraživanja o međunarodnom pravu, međunarodnom humanitarnom pravu, ljudskim pravima…

Autorica je knjiga i eseja na temu međunarodnog prava, naročito međunarodnih organizacija.

(SB/mb)

Previous Prokleto jezero
Next Džanan Musa: BiH je jedna veličanstvena zemlja

You might also like

NAŠI DANI

Vrećo: Htio sam usvojiti dijete iz doma, ali naš sistem ne funkcioniše tako

“Ja sam nadišao i nadvisio se iznad sve žabokrečine koje može društvo imati. Ja uopće nisam biće društva, više ne funkcionišem po društvenim normama. To je zapravo jedini vid slobode,

NAŠI DANI

Poznati Bošnjaci u Turskoj: Milijarder, uspješni sportisti, tiražna spisateljica…

Pouzdano niko ne zna koliko ljudi sa prostora ex.yu, a naročito koliki je broj Bošnjaka koji danas žive u Turskoj. Na razne načine se prave procjene koliko je ljudi sa porijeklom

NAŠI DANI

U Sarajevu će biti uspostavljen Informativni centar ICTY-ja

Memorandum o razumijevanju između Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Grada Sarajeva, na temelju kojeg će biti uspostavljen Informativni centar ICTY-ja u Sarajevu, predstavljen je danas u sarajevskoj