SIMBOLIKA PLANINA: DIVOVI KOJI TJERAJU NA RAZMIŠLJANJE

SIMBOLIKA PLANINA: DIVOVI KOJI TJERAJU NA RAZMIŠLJANJE

Kao mjesta koja su odigrala ulogu “maternice” u rađanju mnogih civilizacija i humanih ideja, planine su pomogle da se slapovi inspiracija, poput najbistrije vode, sruče u pera filozofa i obogate ideje velikih mislilaca i neimara ljudskih srca. Iz tog razloga, kažemo li za planine da su “prijestolja zemaljskih sultana” nećemo pogriješiti

Planina Ararat, na koju je nakon Velikog potopa, po Božijoj naredbi, pristao Nuh, a.s., s vjernicima okupljenim oko sebe; planina Sinaj po kojoj je Musa, a.s., gazio bos; planina Hira, koja je bila utočište posljednjem Božijem poslaniku, s.a.v.s., samo su neke od planina koje su obilježilje ljudsku historiju. Mnogo je romana, pjesama, epova i filmova u čijoj je srži neka planina. Ove prirodne pojave oduvijek su bile simbol tajanstvenosti, veličine, siline, blagostanja, straha i zebnje. Likovi iz bajke, primjerice ptica Simurg, te svakojaki divovi i aždahe, s planinama su postali dio ljudske svijesti.

Ovi siloviti i goropadni dijelovi Zemlje, riječima Kur’ana, samo su skrušena bića koja plove poput oblaka i koja se raspadaju pred veličinom Uzvišenog Gospodara. Spomenute s ciljem da oni koji zbog svoje oholosti ne vide dalje od nosa uvide vlastitu nemoć, planine su dijelovi Zemlje koji igraju važnu ulogu u mnogim segmentima ljudskog života.

“Ti vidiš planine i misliš da su nepomične, a one promiču kao što promiču oblaci – to je Allahovo djelo Koji je sve savršeno stvorio; On, doista, zna ono što radite.” (En-Neml, 88)

Kao važan dio ekosistema, osim toga što su kolijevka biološke raznovrsnosti, planine su stvorene i radi toga da ljudima stave na raspolaganje bogatstva kakva su vode, energija, rude i šume. Usto, u odnosu na urbane sredine, planine su pogodno mjesto za čovjekovo promišljanje, relaksiranje, mentalno pražnjenje te unapređenje cjelokupnog njegovog zdravstvenog stanja.

 
Stvaranje planina

Kao rezultat kretanja i sudaranja velikih ploča koje sačinjavaju Zemljinu koru, planine su stvorene u različitim oblicima i sastavima. Prvi od tih oblika je “savijanje”. Riječ je o procesu kojim su, pod utjecajem pritiska, planinska područja s dvije strane u cijelosti ili djelimično poprimila oblik luka. Mnogi planinski lanci (Alpe, Himalaji, Andi, Taursko gorje) formirani su na ovaj način. Pod utjecajem erozije, dobar dio ovih planina izgubio je na visini, dok su istovremeno na nekim mjestima nastajali oštri i strmi vrhovi.

Drugi faktor u nastajanju planinskih masiva je “refrakcija”. Visok bočni pritisak, koji nastaje kao rezultat guranja kontinentalnih ploča, ponekad može rezultirati lomljenjem ploča. Kod takvih masiva jedna je strana strma, a druga ima blaži pad. Planine na zapadu Sjeverne Amerike uglavnom su formirane na ovaj način. Diskontinuiteti koji nastaju među pločama nazivaju se rasjedima.

Treća sila u procesu nastanka planina jeste trošenje (erozija). Kao rezultat stalnog trošenja polja i visoravni, koje su formirane od posebne vrste stijena i pod utjecajem rijeka, nastale su ove vrste planinskih masiva.

 
Zašto je zrak na planinama svježiji?

U poređenju s drugim geografskim područjima, planine su, kad se radi o klimatskim uvjetima, prilično svježiji prostori. Osnovni razlog za to je njihova visina, jer ona najviše utječe na temperaturne uvjete. Poznato je da na svakih 100 metara temperatura pada za 0,6⁰C. Stoga će nam gruba računica pokazati da je na visini od 1.000 metara temperatura niža za 6⁰C u odnosu na nultu visinu (nivo mora). Iz tog je razloga količina padavina na planinskim područjima veća dva, čak i tri puta u odnosu na druge predjele. Iz tog su razloga planine po pravilu svježije u odnosu na područja oko same planine. Naravno, u zavisnosti od toga jesu li planinske padine okrenute prema Suncu, moguća su određena odstupanja u temperaturi. Tako naprimjer, područja na istoj nadmorskoj visini koja su zaklonjena i ne dobijaju Sunčevu svjetlost, osjetno su hladnija od osunčanih planinskih padina. Na taj način i vjetrovi, svojstveni planinskim masivima, također obaraju temperaturu.

Tokom ljetnog perioda, sunce u podnevnim satima uzrokuje porast temperature. U tim trenucima dolazi do snažnog protoka hladnog zraka i to iz pravca podnožja prema gore, što dovodi do pada temperature na planinskim padinama. Tokom noći, kretanje zraka ima suprotan smjer, pa su doline znatno hladnije u odnosu na planinske vrhove. Kao rezultat pada temperature, posebno u slučaju postojanja vegetacije, na planinama se formiraju oblaci i raste vlažnost, što dovodi do formiranja pojasa u kojima vladaju mikroklimatski uvjeti.

Vazdušne mase, koje atmosferska cirkulacija usmjerava prema visočijim područjima, hlade se i postaju zgusnutije, stoga taj proces rezultira pojavom kiše ili snijega. Iz tog razloga, niži planinski predjeli primaju veće količine padavina. Sve ove pojave dovode do toga da se planinska klima razlikuje od okolnih područja, posebno od urbanih područja koja su udaljena od planinskih masiva. S obzirom na to da je kontaminacija zraka na planinama mnogo manja
u odnosu na gradove, planinski je zrak znatno čistiji od zraka u gradovima.

Područja više nadmorske visine su područja bogata vodom. U tim je predjelima voda deponirana u obliku snijega ili leda. U prošlosti su ledenjaci bili česta pojava na planinskim masivima izvan polarnog pojasa. Danas je jasno vidljiv proces topljenja ledenih masa i smanjenja njihove rasprostranjenosti. U normalnim okolnostima, vlažnost koja proizlazi iz ledenih planinskih masa dovodi do rasta i razvoja bujne vegetacije.

 

Stupovi Zemlje

U Kur’anu je velik broj ajeta koji spominju planine. Njih osam ukazuje na činjenicu da su planine, kao rezultat Božanske moći, stvorene u svojstvu zemaljskih stupova koji sprečavaju destabilizaciju Zemlje. Ovo kur’ansko kazivanje shvaćeno je tek nedavno, i to u svjetlu modernih naučnih saznanja. Planine, osim vidljivog dijela, imaju i svoj korijen, odnosno masu koja se krije ispod zemlje. U nekim ajetima se ova osobina planine navodi u svojstvu “oslonca”, u kojima je osnovna poruka: “Da nema planina, svijet bi vas uzdrmao.” (16/15, 20/105, 21/31, 27/61, 41/10, 50/7, 78/7)

“Nebesa je, vidite ih, bez stupova stvorio, a po Zemlji planine nepomične razbacao da vas ne trese, i po njoj životinje svih vrsta razasuo. Mi s neba kišu spuštamo i činimo da po njoj niču raznovrsne plemenite biljke.” (Lukman, 10)

U Kur’anu se također navodi da ljudi na planinama grade sigurne domove (7/74, 15/82, 16/81, 26/63). Ljudi su tokom historije naučili da su planinska područja zbog stabilnog zemljišta i sposobnosti ograničavanja potresa tokom zemljotresa mjesta na kojima treba graditi kuće. Uzmemo li u obzir poplave i štete koje, kao posljedica zemljotresa, nastaju na kućama koje su izgrađene u ravničarskim predjelima, uočit ćemo da i u ovom primjeru Kur’an podstiče na ono što je u najvećoj saglasnosti s ljudskom prirodom. Postoji jedan ajet u kojem se navodi da je Gospodar nadahnuo pčelu da sebi kuću gradi “u brdima, i u dubovima, i u onome što naprave ljudi” (En-Nahl, 68). Sam redoslijed nas navodi na zaključak da su planine, zbog raznovrsne i bujne vegetacije koju sadrže, najpodobnije za proizvodnju kvalitetnog meda.

Planine su važne i u smislu uspostavljanja ravnoteže na Zemlji. Primjera radi, planine igraju važnu ulogu u sistemu distribucije toplote na Zemlji. Između ekvatoralnog i polarnog pojasa postoji razlika u temperaturi od 100⁰C. Da je slučajno Zemlja formirana isključivo od ravnih površina, kao rezultat ovakve temperaturne razlike imali bismo vjetrove koji pušu brzinom od 1.000 km/h i koji bi opustošili svaki djelić naše planete. Međutim, planine i brda su tu da kontroliraju brzinu i jačinu vjetrova koji nastaju zbog temperaturnih razlika. Planinski vijenac, koji počinje od Himalaja i pruža se preko iranskog masiva Zagros, Taurskog gorja u Anadoliji, pa sve do Alpa i Pirineja, odnosno od Atlantskog okeana do Velikog okeana, najveći je regulator temperature na našoj planeti.

 
Vrata duhovnog i fizičkog mira

Uzimajući u obzir solarnu radijaciju, negativnu jonizaciju, dnevne i godišnje temperaturne oscilacije, suh zrak i nizak atmosferski pritisak, uviđamo da planine imaju poseban klimatski ambijent. Svaka čestica u zraku ima određeni naboj. Ilustracije radi, naboj kisika u formi jona je negativan. Čestice koje kontaminiraju zrak imaju pozitivan naboj. Zrak koji u sebi sadrži stabilnu i dovoljnu količinu negativnih jona je ili čist, ili je mikrokontaminacija takvog zraka na vrlo niskom nivou.

Istraživanja pokazuju da je neophodno postojanje najmanje 1.500 negativih jona u jednom cmᶟ da bi čovjek bio u mogućnosti udisati neophodnu količinu čistog zraka. Zrak obogaćen negativnim jonima čini da se čovjek osjeća bolje i da diše mnogo lakše. Usto, istraživači su ustvrdili da je zrak s ovakvim karakteristikama vrlo učinkovit u procesu redukcije bilo kojeg bolnog stanja u organizmu čovjeka. Porast količine pozitivno naelektriziranih jona u nekim slučajevima dovodi do porasta osjećaja umora, vrtoglavice i poteškoća s disanjem.

Pogledamo li prosječnu količinu negativnih jona u različitim prirodnim okruženjima, doći ćemo do sljedećih podataka o njihovoj količini:

U podnožju vodopada: 50.000
Na planini: 8.000
Na morskoj obali: 4.000
U šumi: 3.000
Izvan grada: 1.200
U gradu: 200
U zatvorenim prostorima: 20
U automobilu: 14

Kad se spomene sunčanje, ljudi se odmah sjete mora i morskih plaža. Međutim, količina Sunčeve svjetlosti na planinama nije manja u odnosu na morsku obalu. Štaviše, u nekim slučajevima, ako se ne preduzmu neophodne mjere zaštite, može se desiti da na planini izgorimo brže nego na morskoj obali.

S obzirom na to da je Sunce izvor života, zdravlja i energije za sva živa bića, Sunčeva svjetlost pozitivno utječe na ljudsku dušu i čovjekov nervni sistem. U tom su smislu planine također mjesta na kojima možemo uživati u blagodati Sunčeve svjetlosti.

Pritom, nagle promjene toplote, vlaga i vjetar su faktori koji pozitivno utječu na balansiranje tjelesne toplote i jačanje imunološkog sistema. S obzirom na to da na planinama opada količina kisika u zraku, ljudski organizam, da bi osigurao dovoljne količine kisika za organe, ćelije i tkiva, mobilizira se i pokreće sve raspoložive kapacitete. Sve to dovodi do jače aktivnosti srca i ubrzanog rada respiratornog sistema. Zato se boravak na planini preporučuje ljudima koji pate od respiratornih bolesti, kakve su astma, bronhitis, tuberkuloza, te osobama koje pate od anemije (malokrvnosti). Vrijeme provedeno na planini pomaže ljudskom organizmu da se relaksira, što pozitivno utječe na potpunu zdravstvenu sliku čovjeka. I mada se zbog naglih vremenskih promjena teško navići na planinski zrak, ljudi koji žive na planinama sposobni su lakše se boriti sa svakom vrstom stresa.

Izvor: novovrijeme.ba

(Naslovna fotografija – planina Čvrsnica…)

Previous Proljetnom ljepotom Počitelj zaustavlja prolaznike (FOTO)
Next Podrinjski bedem - Cerska

You might also like

BH RAZGLEDNICA

Trebinjska zabava u akva parku (VIDEO)

Trebinjski akva park otvoren je prije mjesec dana i već prima posjetioce iz regiona, ali i one koji dolaze iz udaljenijih krajeva. Ljudi uživaju i kažu da mogu samo zamišljati

TURIZAM

National Geographic turistima preporučuje Sarajevo, Zagreb i Budimpeštu – evropske zvijezde u usponu (FOTO)

Poznati National Geographic na svom portalu preporučuje sedmodnevni obilazak tri grada u Evropi koje naziva Evropskim zvijezdama u usponu. Sarajevu i našoj zemlji posvetili su najviše prostara te glavni grad Bosne

BH RAZGLEDNICA

Sarajlija Dino Bajrić osvojio prvo mjesto u međunarodnim skokovima s vodopada u Jajcu (Foto)

U organizaciji Agencije za kulturno-povjesnu i prirodnu baštinu i turistički potencijal grada Jajca danas su pred blizu dvije hiljade posjetitelja održani treći međunarodni takmičarski skokovi sa vodopada u Jajcu. Više