Osnivanje bosanskog pašaluka

Osnivanje bosanskog pašaluka

Bosanski pašaluk (beglerbegluk) bio je jedini beglerbegluk u Turskom Carstvu kome su i teritorij i središte bili na južnoslavenskom području. Bosanski paša držao je pod svojom vlašću područje veće nego ijedan bosanski kralj!

– Do osnivanja bosanskog pašaluka 1580.g. sve naše zemlje bile su razdijeljene na tri beglerbegluka (ejaleta, pašaluka),kojima su sjedišta bila izvan južnoslavenskih zemalja i to u Sofiji (rumelijski ejalet),Temišvaru (temišvarski ejalet) i Budimu (budimski ejalet).

Bosanski sandžaci bili su svi u sastavu rumelijskog ejaleta, izuzev zvorničkog i pozeskog sandžaka koji su bili u sastavu budimskog ejaleta.

Bosanski ejalet (pašaluk, beglerbegluk) je nastao u okviru sistema reformi upravne podjele Carstva, koja je za cilj imala stvoriti zasebno organizovan ejalet na najzapadnijim granicama Carstva.

Bosanski beglerbegluk osnovan je izdvajanjem bosanskog, hercegovačkog, kliškog, krčko-ličkog i pakračkog sandžaka iz sastava rumelijskog ejaleta i izdvajanjem zvorničkog i pakračkog sandžaka iz sastava budimskog ejaleta, te njihovim uvrštavanjem u sastav bosanskog ejaleta (beglerbegluka, pašaluka).

Središte pašaluka ostao je raniji bosanski sandžak, koji je imao matičnu ulogu prema ostalim sandžacima, iako su svi u suštini pravno bili nezavisni jedan od drugog i jednako potčinjeni svome beglerbegluku.

Sandžakbeg bosanskog sandžaka imao je rukovodeću funkciju u osvajačkim akcijama osmanskih namjesnika u Bosni i susjednim oblastima, tako su sve dalje osvajane teritorije prvo pripajane bosanskom sandžaku, da bi se kasnije uokvirile u teritorije zasebnih sandžaka.

Tako je Hercegovina prvo pripojena bosanskom sandžaku, a kada su osvajanja hercegovih zemalja privedena kraju, obrazovan je hercegovački sandžak.

1470.g. osvojeni dijelovi Dalmacije, Lika i Krbava nakon osvojenja ušli su u sastav bos.sandžaka, da bi se osamostalile u kliški sandžak 1537.g. Od osvojenih zemalja u Slavoniji obrazovan je 1557.g. čazmanski sandžak, teritorijalno izdvojen iz sastava bosanskog sandžaka.

Smatra se da je bosanski pašaluk osnovan negdje između 25. aprila i 23. septembra 1580.g.
U dubrovačkim izvorima nalazimo ga u izvještaju dubrovačkog vijeća iz oktobra 1580.g. ‘…o darivanju bosanskog sandžakbega, koji je postao beglerbeg nad sedam sandžaka…’.
Bosanski sandžak se od tada naziva Paša-sandžak, jer je u njemu bilo sjedište bosanskog paše ili beglerbega (dva ili tri tuga), a u sastav bosanskog ejaleta ulazilo je sedam sandžaka: bosanski, hercegovački, kliški, krčko-lički, pakrački, zvornički i požeški.

Bosanski pašaluk (beglerbegluk) bio je jedini beglerbegluk u Turskom Carstvu kome su i teritorij i središte bili na južnoslavenskom području.

Bosanskipasaluk (1)

Bosanski paša držao je pod svojom vlašću područje veće nego ijedan bosanski kralj!

Prva teritorijalna promjena bosanskog pašaluka izvršena je već krajem XVI.st., kada je u Bosanskoj krajini obrazovan bihaćki sandžak, koji je priključen bosanskom pašaluku, pa se tada bosanski pašaluk sastojao od osam sandžaka.

Već 1600.g. izdvojen je požeški sandžak iz bosanskog pašaluka i pripojen je novoosnovanom kanjiškom pašaluku (ejaletu), u čijem je sastavu ostao do kraja osmanske vlasti.

Ako izuzmamo pitanja sandžaka Petrinje, Orahovice i Valpova i Konavala, čije je postojanje bilo ili kratkotrajno ili samo na papiru, može se ustvrditi da je bosanski pašaluk tokom XVII.st. činilo sedam sandžaka: bosanski, hercegovački, zvornički, kliški, pakračko-cernički, krčko-lički i bihaćki, s tim što su posljednja dva često spajana u jedan sandžak i što je bihaćki sandžak sredinom XVII.st. bio neko vrijeme sasvim ukinut.

Mirom u Zitvi 11.novembra 1606.g., granica bosanskog pašaluka je bila sljedeća. Od Drave prema Savi granica je išla istočno od Siska, dalje je išla u zapadnom smjeru prema Korani, koja je predstavljala granicu do gatačkog polja.
Na Zrmanji je bila tromeđa Bosanskog pašaluka, Hrvatske i mletačkih posjeda u Dalmaciji.
Od Zadra do Dubrovnika protezala se granica prema Mletačkoj Dalmaciji u čiji sastav nisu ulazili Skradin i Makarska krajina (bos. pašaluk).
Za vijeme Kandijskog rata 1645-1669.g. granica je doživjela određena pomjeranja, Mlečani osvajaju Solin, Klis i privremeno Makarsku krajinu.

Na jugu bosanski pašaluk se protezao od Dubrovnika do Ulcinja i Bara, koji su bili u sastavu Rumelije i Kotora u sastavu Mletačke Albanije.
Granica s Rumeliijom je dalje ka sjeveroistoku išla Nikšićem, Kosovskom Mitrovicom, Novim Pazarom, Novom Varoši, Pribojem, Višegradom, Srebrenicom, Zvornikom, Loznicom i Šapcem, gdje je išla Savom do Rače.
Tu je bosanski pašaluk graničio sa budimskim ejaletom.

Prvim beglerbegom bosanskog pašaluka imenovan je dotadašnji sandžakbeg bosanskog sandžaka (1573-1580) Ferhed-beg Sokolović, koji od tada nosi titulu paše.
Ferhad-paša Sokolović je ostao na položaju bosanskog beglerbega neprekidno do 1588.g.

Izvor: Bosanski pašaluk, Hazim Šabanović

(MiruhBosne)

Previous Otkriveno spomen-obilježje: Sjećanje na bitke vođene 2. maja 1992. godine
Next Reakcija na izjave fra Andrije Nikića

You might also like

HISTORIJA

Pismo fra Antuna Kneževića pisano 1885. austrougarskim upraviteljima Bosne

  “Zadnjeg vremena pripisali su se glasovi, a i novine – osobito susjedne – trubile su pried cielim svietom o budućoj sudbini Bosne, i Bošnjaka. Neka naša bratija zahtijevaše nek

HISTORIJA

Vojvodina: Sremski Karlovci u 17. vijeku – svi stanovnici Bošnjaci!

Opisujući Sremske Karlovce 17. vijeka putopisac E. Čelebija u svojoj Sejhatnami piše i sljedeće: -Prije svega, u ovom šeheru (on ga naziva Karlovac) ima vrlo mnogo vinograda i bašta. Od

HISTORIJA

Sarajevo je dobilo rasvjetu prije Londona, Pariza…

03. i 04. aprila 1895. godine u Sarajevu je izvršeno probno paljenje električne rasvjete. U prvom probnom paljenju električne rasvjete u Sarajevu upaljeni su električni fenjeri u Koševskoj ulici, Ćemaluši