Reakcija na izjave fra Andrije Nikića

Reakcija na izjave fra Andrije Nikića

Povodom reagovanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti BiH sa sjedištem u Mostaru i Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” Mostar, koje u svojstvu predsjednika potpisuje fra Andrija Nikić, na Neretvansku deklaraciju o bosanskom jeziku, Mostarsko muftijstvo objavljuje

Saopćenje za javnost

Nažalost, moramo konstatovati da nismo iznenađeni izrečenim stavovima prema Bošnjacima u reakciji povodom Neretvanske deklaracije o bosanskom jeziku, a koju u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti BiH sa sjedištem u Mostaru i Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” Mostar potpisuje fra Andrija Nikić.

Nije tako davno bilo kad su Bošnjaci ubijani između ostalog i zbog jedne riječi, pa reakcije poput spomenute siju strah pred mogućnošću da i dalje postoje oni koji hoće da izbrišu Bošnjake u njihovom jeziku i njihov jezik u njima samima, kao u vrijeme pokušaja instaliranja tzv. “Herceg-Bosne” i zločina počinjenih u tom cilju, a o kojima je svoje osuđujuće presude izrekao i sud u Hagu.

Iako se nadamo se da to nije zvanični stav spomenutih ustanova već samo pojedinačni ispad, reakcija je otkrila neke neprihvatljive stavove o Bošnjacima, posebno u Hercegovini, stavove za koje smo duboko i iskreno vjerovali da su u međuvremenu prevaziđeni i napušteni, što i jeste direktni povod ovog našeg obraćanja.

Sa žaljenjem, naime, ističemo da riječi fra Andrije Nikića podsjećaju na vrijeme kada je Bošnjacima uskraćivano pravo na fizički opstanak, a time i na njihovu kulturu, tradiciju i, naravno, jezik kojim govore, zbog čega su zatvarani u logore, protjerivani, zlostavljani, te ubijani. Smatramo neprihvatljivim istrajavanje na ovakvom odnosu prema Bošnjacima, čak i u retoričkom smislu, a posebno nas zabrinjava oživljavanje ovakvih ideja i stavova danas, kad bismo svi zajedno trebali snažno zagovarati i podupirati suživot naroda i vjera u Bosni i Hercegovini i punu toleranciju među njima, uz uvažavanje svih specifičnosti svakog od naroda i svake od vjera u našoj zajedničkoj državi.

Zato izražavamo zabrinutost za sudbinu Bošnjaka na području našeg mostarskog muftijstva koje se proteže na širokom geografskom prostoru čitave Hercegovine i dijela zapadne Bosne, s Mostarom kao sjedištem.

Istovremeno, apelujemo na predstavnike Katoličke crkve da se pridržavaju načela međureligijskog dijaloga za koje se zalaže njihov vrhovni vjerski autoritet papa Franjo, a javno podržava kardinal Vinko Puljić. Poslanje predstavnika vjere jeste da smiruju, a ne raspiruju, da spajaju, a ne razdvajaju, da uvažavaju i poštuju, a ne omalovažavaju one s kojima dijele životni prostor – stoji u saopćenju kojeg potpisuje muftija mostarski, mr. Salem ef. Dedović.

 

  • Podsjetimo, fra Andrija Nikić je iznio niz konstrukcija u kojima je pokušao osporiti, kako bosanski jezik, tako i Bošnjake.

Izgleda da su današnji bosanskohercegovački franjevci zaboravili svoje čestite pretke koji su bili vjerni Bosni i svom identitetu. Jedan od njih, fra Antun Knežević, pisao je sljedeće:

“Neke naše komšije vrlo se ljute, što se dičimo i ponosimo našim starim imenom, jezikom i običajima i što pod živu glavu nećemo da prigrlimo njihovo ime za oznaku narodnosti i jezika. U napadajima na nas složne su naše komšije, koje ćemo, da se bolje razumijemo, nazvati Jovo i Ivo. No i jedan i drugi traži od nas nešto drugo, jer između sebe ne mogu – o živu glavu – da se slože. Prijatelj Jovo p…oručuje nam, da uzmemo njegovo ime, a prijatelj Ivo veli, jok Bošnjače, ti si moj i moraš prigrliti moje ime“. Potegni tamo, potegni amo, a sve bez našega pitanja.

Od same ljubavi, a zbog svoje beskrajne svađe, prijatelji bi nas upravo raskinuli; da se nijesmo već odavna tome priučili, mi bi se morali od čuda kameniti kao kolašinsko dijete. Al‘ ovako, kako stvari stoje, zapitaćemo naše prijatelje, koji se bave perom i štampom: za što se tako svađate za nas, kad dobro znadete, da je Bošnjak od starine privikao dičiti se jezikom i zvati se imenom svojim, da se vjerno drži tradicija i uspomena svojih djedova. Slavni tarih (historija) naše mile domovine sjeća nas onih vremena, kada se je naša domaća vlastela u svakoj prigodi jasno i otvoreno izrazila o svojoj narodnosti, nazivajući se ponosnim i junačkim imenom Bošnjak.

Gledamo na mnoge dokumente domaćih spisatelja iz prošlih vjekova, u kojima se uvijek spominje naše pravo narodno ime Bošnjak, a to su oni razlozi zbog kojih se i mi, kao njihovi zahvalni i vjerni potomci zovemo slavnim imenom Bošnjak. Od toga nećemo niti smijemo odstupiti, toga ćemo se imena držati vjerno i stalno.“

Mi se ponosimo time, da je upravo naš jezik, a iz naše otadžbine uzet za osnovu književnog jezika naših komšija Srba i Hrvata. Glasoviti jezikoslovci Vuk Karadžić, Dančić, pa Ljudevit Gaj prenijeli su naš lijepi jezik u književnost obaju rečenih naroda, te ga prozvaše kako su oni hotjeli jedni srpskim a drugi hrvatskim, a o nama nigdje ni spomena. Mi sigurno imamo prava dičiti se, što se našim jezikom služe danas u književnosti naši prijatelji Jovo i Ivo, a to će nam bar svak priznati.

Ali mi nikako ne razumijemo, zašto naziv, što su ga oni našem jeziku po svojoj volji, a bez našeg pitanja dali, sada nama po što po to hoće da nametnu, pa nam čak brane, da mi u našoj vlastitoj kući svoj jezik označujemo imenom našeg naroda. To je slično, kad bi našem djetetu neko drugi po svojoj volji ime nadio. Tako postupanje i taj zahtjev mi ne odobravamo i nijesmo nikako kail. Ali čast i poštenje obadvojici naših prijatelja, Srbu i Hrvatu. Mi njihovu narodnost ne preziremo, mi na njiha krivim okom ne gledamo, mi nikad nećemo zanijekati, da nijesmo od jugoslavenskog plemena, već baš hoćemo, da svakome jasno dokažemo, da smo mi Bošnjaci na prvom stepenu toga slavnoga roda.

Ali uvijek ostajemo Bošnjaci kao što su nam bili i pradjedovi i ništa drugo. Dakle nek se dobro ogledaju po zemlji naša braća, koji toliko stoljeća u Bosni i Hercegovini stanuju i živu, a hoće da su Srbi ili Hrvati. Neka ovo lijepo prouče i promozgaju.”

(MiruhBosne)

Previous Osnivanje bosanskog pašaluka
Next Stari Grad: Do kraja ljeta ukidaju se kladionice na Baščaršiji

You might also like

NAŠI DANI

Zeničani održali skup podrške za domovinu Bosnu i Hercegovinu

Nekoliko stotina građana Zenice okupilo se na današnjem “Skupu za domovinu Bosnu i Hercegovinu”, koji su na Trgu Alije Izetbegovića organizirale boračke i organizacije civilnog društva. Uz poruku “Minut do

NAŠI DANI

Preko dvije stotine članova NBL-a pristupilo GO SDA Tuzla

Gradskom odboru Stranke demokratske akcije (GOSDA) u Tuzli danas je pristupilo preko dvije stotine članova Nezavisne bosanskohercegovačke liste (NBL) na čelu sa Edimom Kadićem potpredsjednikom NBL-a. Prijem za nove članove

NAŠI DANI

Memorijalni centar na Žuči: Gradit će se spomenik, muzej, kino sala i trg

Najbolji idejni projekat Memorijalnog centra Žuč je djelo profesora Emira i Hamdije Salihovića. Oni su autori urbanističko-arhitektonsko-pejzažnog projekta a njihovo rješenje budućeg memorijalnog centra je odabrano kao najbolje, nakon provedene