Bošnjačka poslanica u Parlamentu Kosova: Bosna treba da prizna nezavisnost Kosova

Bošnjačka poslanica u Parlamentu Kosova: Bosna treba da prizna nezavisnost Kosova

Bosna treba da prizna nezavisnost Kosova, Bošnjaci su pravi Kosovari, a Bosna i Hercegovina puno gubi zbog nepriznavanja nezavisnosti Kosova, kaže bošnjačka poslanica u Parlamentu Kosova za Deutsche Welle.

Bošnjački poslanici u Parlamentu Republike Kosovo su
Duda Balje, Emilija Redžepi i Ćerim Bajrami.

O položaju u kojem se nalaze Bošnjaci Kosova početkom 2015-e godine saznajte kroz intervju  Deutsche Wellea sa Dudom Balje koji prenosimo u cjelosti.

DW: Gospođo potpredsjednice Skupštine Kosova, na Kosovu se sve više priča o manjinskoj zajednici Srba i njihovoj poziciji, zbog problema iz prošlosti. Koji su najveći problemi i glavni prioriteti Bošnjaka na Kosovu?

DUDA BALJE:

Poslije Albanaca i Srba, bošnjačka etnička zajednica je treća po broju na Kosovu. Najveći problem Bošnjaka na Kosovu je taj što oni nemaju svoje opštine, za razliku od drugih etničkih zajednica. Srbi imaju svoje opštine, takođe  i turska etnička zajednica, bez obzira na to što ih je dva puta manje od Bošnjaka, ima svoju opštinu Mamušu. Veliki problem takođe imamo i u obrazovanju. Bosanski kao službeni jezik koristi se u Peći, Prizrenu i Dragašu, gdje živi najveći broj Bošnjaka. Imamo veliki problem zbog nedostatka udžbenika.

Drugi veliki problem jeste nostrifikacija diploma, jer uprskos sporazumu u Briselu, diplome Bošnjaka koji završavaju fakultete van Kosova i dalje se ne priznaju. Ovo donosi i druge probleme. Imamo katedru na bosanskom jeziku na Univerzitete u Prizrenu i Peći, ali nemamo preofesora, jer diplome nisu priznate. U vezi ovog problema tražili smo rješenje od ministra obrazovanja, gospodina Arsima Bajrami i od ministarske bez portfelja, gospođe Edite Tahiri, koja je odgovorna za sporazume sa Srbijom. Mislim da Srbija uopšte nije zaiteresovana za rješavanje problema u vezi sa priznavanjem diploma. Srbija je protiv priznavanja diploma kao i Kosova, pa je po sistemu reciproteta bila primorana da zaustavi nostrifikaciju diploma stečenih u Srbiji.

DW: Da li to znači da diplome iz Srbije koje imaju Bošnjaci nisu priznate i da oni ne mogu da rade sa ovim diplomama?

DUDA BALJE:

Ovo je direktna diskiminacija Bošnjaka. Srbi nemaju ovaj prblem, jer nijedan Srbin do danas nije konkurisao za slobodna mjesta na Univerzitetu u Prizrenu, Peći ili u Prištini. Samim tim su Bošnjaci ugroženi. Imamo i slučaj kada su diplome nostrifikovane u Briselu, ali nisu priznate na Kosovu. Imamo i veliki problem sa velikom stopom  nezaposlenosti ali ovu sudbinu dijele svi stanovnici Kosova. Veliki nedostatak je i nepoznavanje albanskog  jezika  od strane mladih Bošnjaka, zbog čega se oni ne mogu školovati na smjerovina koji oni žele, zato mi našu djecu šaljemo na školovanje u Srbiju, Makedoniju, Bosnu. Stvaraju se akademski građani koji ne znaju da govore albanski jezik i samim tim ne mogu da se takmiče na tržistu rada na Kosovu.

DW: Kako mislite da se ovi problemi mogu rješiti? Da li se oslanjate samo na sporazum između Beograda i Prištine ili ste i sami preduzeli neku inicijativu?dudab

DUDA BALJE:

Kao potpredsjednica Skupštine Kosova i poslanica u drugom mandatu veoma sam svjesna  ovog problema. Dio problema možemo sami rješiti, a za drugi dio trebamo čekati dijalog između Prištine i Beograda. Za nostrifikaciju diploma pokušavamo da nađemo odgovore na više strana. Pokušavamo iznaći neko privremeno  prijelazno rješenje, dok se ovaj problem ne rješi na državnom nivou između Kosova i Srbije. Jedan od problema koji se sa sigurnošću  može rješiti na Kosovu jeste i formiranje naših opština. Bivši premijer Hashim Thaqi je u toku izborne kampanje u bošnjačkim sredinama puno puta obećao formiranje opština sa bošnjačkom većinom. Dao je javno obećanje pred 3-4 hiljada Bošnjaka tokom predizborne kampanje u Prizrenu. Mi smo tražli tri posebne opštine i to u Prizrenu, Dragašu i Peći. Ne znam da li će se ovi zahtjevi provesti u djelo ili su ovo kosovski lideri obećali samo da bi osvojili glasove Bošnjaka. Mi smo takođe razgovarali i sa sadašnjim premijerom, ali on do sada nije ništa obećao.

DW: Da li ste povezani sa procesom dijaloga pošto se problemi direktno tiču  zajednice koju predstavljate?

DUDA BALJE :

Ne, nismo povezani direktno sa dijalogom, ali sam prije neki dan bila kod gospođe Tahiri i tražila od nje da nas angažuje u dijalogu, u dijelu koji se tiče priznavanje diploma. Međutim, gospođa Tahiri je rekla da je ovo dijalog koji se vrši između dvije države i da se druge etničke zajednice ne mogu uključivati. Ali pokazala je spremnost da pomogne i da se konsultuje sa stručnjacima koji poznaju situaciju na terenu i ako bude neophodno uključiti nas u razgovoru.

DW: Na Kosovu se aktuelno govori o kreiranju jedne asocijacije u srpskim opštinama. Kako Bošnjaci vide ovaj proces, treba li ova asocijacija imati izvršne vlasti?

DUDA BALJE:

Meni je jasno da je ovo samo jedna velika igra između Albanaca i Srba. Nas ovdje nazivaju „ostalima­“ kao na primjer Albanci, Srbi i „ostali“. Ovo sa sigurnošću nije dobro. Ovdje se često priča o integraciji Srba na Kosovu. Sve što se desilo za vrijeme rata i poslije rata, mislim da se previše gubi vremena sa Srbima koji ne žele da se integrišu. Na Kosovu postoje dvije grupe ljudi, oni koji priznaju Kosovo i oni koji ga ne priznaju. Ja još nisam upoznala nijednog Srbina koji je rekao da Srbija nije njegova domovina, s druge strane i veliki broj Albanaca kaže da je Albanija njihova domovina. Mi Bošnjaci smo pravi Kosovari. Mi gotovo nemamo kontakte sa Bosnom i ona do sada nije pokazala nekakav interes za nas. Ja shvatam da je Bosna veoma komplikovana država, jer tu odluke ne donose  samo  Bošnjaci već i Srbi i Hrvati. Bosna nam do sada nije pomogla, tako da mi nemamo drugu drzavu – Kosovo je jedina država koju imamo. Zato i mi želimo da rješimo sve probleme koje imamo u našoj zemlji, na Kosovu.

DW: Gospodjo Balje, ako Albanci i Srbi ne mogu da održe integritet Kosova, Bošnjaci sigurno neće uspjeti u tom pogledu. Niste mi odgovorili na pitanje:Treba li zajednica srpskih opština imati izvršne vlasti, mnogo njih na Kosovu misle da jačanje srpskih opština može biti prvi korak ka podjeli Kosova?

 

DUDA BALJE :

Mi ne možemo to da prihvatimo, a i ostali bi trebalo da slijede naš primjer. Što se tiče podjele, mislim da je i Srbiji jasno da je Kosovo nezavisna država. Mislim da pola Srbije nema problem da prizna ovu činjenicu. Zato je nelogično kreiranje mehanizma koji bi doveo do podjele Kosova. Mislim da se ovdje Srbi plaše za svoju budućnost, tako da se plaše da stvore neku ravnotežu snaga sa Albancima. Udruženje opština gdje su Srbi u većini može predstavljati samo asocijaciju Kosovara. Albanci na Kosovu su većina i oni definitivno vjeruju da Srbi ne mogu da ostvare svoje ciljeve po pitanju ovih asocijacija. U redu je da Srbi imaju zajednicu opština gdje su većina, ali Albanci su ti koji najviše odlučuju o sudbini Kosova.

DW: Malo ranije ste rekli da nemate neku blisku saradnju sa Bosnom. Imate li neku vrstu koordinacije sa Sarajevom?

DUDA BALJE:

Mnogo puta smo pokušali da stvorimo blisku saradnju sa Sarajevom ali nažalost nismo uspjeli. Vi znate da je Bosna jedina zemlja  u regionu koja je uvela vize za Kosovare. Bosna je kriva za uvođenje viza a ne Kosovo, onda je Kosovo bilo primorano da uvede vize po sistemu reciprociteta. Snaga u Sarajevu nije samo moć Bosnjaka. Oni mogu da se povežu sa nama, ali to do sada nisu uradili. Molim se Bogu da se ne desi Kosovu ono što se desilo u Sarajevu da se razdvoje moć i snage. Mi ne zanimamo bosanske lidere, ali ih ne krivim jer su i njima ruke zavezane. Ne treba nam finansijska pomoć već samo moralna, da znamo da je neko uz nas.

DW: Bosna i Hercegovina je jedina zemlja iz bivše Jugoslavije  koja je uvela vize za Kosovare i ovo više ima štete nego koristi, jer ovo i ekonomske odnose. Kako vi vidite ovaj proces?

DUDA BALJE:

Najveći problem u Bosni je što Bošnjaci ne mogu sami da odlučuju. Tu su ulogu imali Srbi. Čak i ovdje najveće žrtve smo opet mi Bošnjaci. Srbi na Kosovu imaju srpske pasoše tako da njima nije ni potrebna viza za  Bosnu i Hercegovinu. Albanci nemaju veliku potrebu da idu tamo. Ko je zrtva? Mi Bošnjaci, jer mi imamo samo kosovske pasoše i nama je potrebna viza.

DW: Kada možemo očekivati rješenje ovog problema?

DUDA BALJE:

Mi smo često tražili da se ovaj problem rješi. Kosovo je veoma jasno reklo da će odmah ukinuti vize ali prvi korak treba preduzeti Bosna i Hercegovina. Mislim da cijela poslijeratna situacija i pritisak u albansko-srpskim odnosima najviše smo oštećeni mi Bošnjaci. A Srbi su u svakoj situaciji privilegovani.

DW: Bosna i Hercegovina je jedina iz bivše Jugoslavije zajedno sa Srbijom koja nija priznala nezavisnost Kosova. Vi kao predstavnik Bošnjaka da li mislite da Sarajevo treba da prizna nezavinost Kosova?

DUDA BALJE:

Da, Bosna treba da prizna nezavisnost Kosova, Mislim da bi ovo pripomoglo položaju Bosnjaka na Kosovu. Bosna i Hercegovina mnogo gubi što ne priznaje Kosovo. Kosovo ima veoma zanimljivo tržište, i zbog nepriznanja Bosna i Hercegovina puno gubi, dok Srbija i Makedonija dobijaju. Kosovo takođe ima veoma dobar geografski položaj zato Bosna i Hercegovina puno gubi jer nije upoznata sa kvalitetima Kosova.

Intervju preuzet sa: glasgore.com

 

Previous BIOGRAFIJA PODNOSIOCA ZAHTJEVA - Sjećanje na Nisveta Džanku
Next Dan reintegracije Vogošće: Prije 19 godina ljudi su ljubili pragove svojih kuća

You might also like

NAŠI LJUDI

Elvis Kesić, uspješan advokat u Engleskoj: Osjećam obavezu i dužnost da budem podrška zemljacima

Elvis Kesić (31) izbjegao je tokom rata u BiH sa porodicom u Coventry u Engleskoj gdje i sad živi i radi kao advokat. Uspješan je poslovni čovjek, a put od

NAŠI LJUDI

Čuvari bh. tradicije i bosanskog jezika u St. Louisu

U Saint Louisu (SAD) je nedavno pokrenuta škola za bosanski jezik za djecu i omladinu čije je porijeklo iz Bosne i Hercegovine. Škola pod nazivom “Bosanska vikend-škola“ izazvala je ogroman

KULTURA I UMJETNOST

Bosanac u Americi izaziva divljenje svojim umjetničkim radovima: Paco Rosić grafitima oživljava historiju SAD-a (Video)

Paco Rosić sada je veliko svjetsko ime. Ovaj Sarajlija pažnju svjetske javnosti skrenuo je na sebe kada je napravio repliku Sikstinske kapele koristeći samo sprej i tako zadivio cijelu SAD,