Brusa-bezistan riznica u kojoj se čuvaju prahistorijski artefakti (FOTO)

Brusa-bezistan je multimedijalni objekt, spomenik kulture BiH koji je 1551. godine izgradio Rustem-paša Opuković, veliki vezir Sulejmana Veličanstvenog.

Nalazi se na desnoj obali  Miljacke u središtu trgovačkog jezgra Baščaršije. Sa sjeverne strane je oivičen ulicom Ćurčiluk veliki, sa zapadne ulicom Bazardžani, s istočne  ulicom Abadžiluk, a s južne ulicom Kundurdžiluk.

Muzejski pedagog Goran Grebo kaže u razgovoru za Fenu da je objekt služio za prodaju svile koju je sam osnivač proizvodio u Bursi.

Tokom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. muzej je oštećen, a nakon sanacionih radova tu je smještena stalna postavka Muzeja Sarajeva, koja prezentira područje Sarajeva od prethistorije, 5500. p.n.e. perioda antike, srednjeg vijeka, osmanskog perioda i austrougarske uprave, sve do početka Prvog svjetskog rata.

– U koncepcijskom pogledu ova stalna postavka zasnovana je na hronološkom principu i izlaganje arheološkog materijala podijeljeno je na tri osnovna dijela – prahistoriju, antiku (tu je izložen najstariji motiv ljiljana u BiH) i srednji vijek – rekao je Grebo.

U galeriji bezistana su izloženi eksponati iz osmanskog perioda, zatim najskuplja oprema osmanskog ratnika te eksponati iz vremena austrougarske uprave u Sarajevu.

Prahistorijska zbirka raspolaže materijalom od neolita do mlađeg kamenog doba. Neolitski materijal potječe s naseobine Butmir. Kao najstarije arheološko nalazište, Butmir je i najpoznatije neolitsko naselje u kome se život odvijao od 5500. do 4500. godine stare ere, te više od 100 godina privlači svjetsku arheološku javnost. Pronađena mikenska keramika iz željeznog doba rijetka i vrlo vrijedna pronađena je na Debelom Brdu.

Riznica Brusa-bezistana čuva i vrijednu Maketu stare Baščaršije koja predstavlja period iz 18. stoljeća. Mnogi objekti danas ne postoje, porušeni su poslije Drugog svjetskog rata, a mnogima je promijenjena i namjena. Ali maketa pokazuje da je stara jezgra čaršije bila zapravo biznis-centar u kojem se odvijao privredni i društveni život grada.

Svi vjerski i privredni objekti, Careva džamija, Stara pravoslavna crkva sagrađena u 16. stoljeću, prva Sinagoga sefardskih Jevreja, Gazi Husrev-begova džamija, sahat- kule, hanovi, hamami, bezistani nalazili su se u čaršiji, a oko njih su se nizali dućani. Već krajem 19. stoljeća, postojalo je više od 75 vrsta zanata okupljenih u 28 esnafa, cehovskih organizacija.

“Ilidžanska patera“ tri najvrednija fragmenata posude pronađena je prilikom arheoloških iskopavanja na Ilidži 1950. godine i najprepoznatljiviji je i najvredniji eksponat na stalnoj postavci Muzeja Sarajeva u Brusa-bezistanu.

– Zbog autentičnosti objekta u Brusa-bezistanu održavaju se manifestacije, promocije, privremene izložbe, prijemi. Iz godine u godinu povećan je broj posjeta, a u 2015.  zabilježeno je 17.000 posjeta – navodi Grebo.

Od toga, dodao je, 60 posto su strani turisti, a 40 posto su domaće posjete koje su organizirane u saradnji s osnovnim i srednjim školama diljem BiH. Dolaze i studenti.

Ulaznica je minimalna, tri KM po osobi, za učenike  jedna KM, a za studente Sarajevskog univerziteta, koji to i ne znaju, ulaz je besplatan. Muzej je otvoren od 10.00 do 18.00 sati svakim radnim danom. Subotom od 10.00 do 15.00, u ljetnom periodu.

–  U vrijeme izložbe “Upoznaj Poslanika s.a.v.s“ autora dr. Esmira M. Halilovića, Brusa- bezistanom je za dvije sedmice prošlo 11.000 posjetilaca. To je u prošloj godini bila najposjećenija izložba – naglasio je.

Kaže da je teško očuvati ovo vrijedno bogatstvo koje je u riznici Brusa-bezistana, a jedan od načina je to što ne griju prostorije, pa tako uspiju sačuvati najvrednije eksponate, poput odjeće, knjiga.

Postoji potreba za većim brojem ljudi koji bi opsluživali i posjetioce, ali i koji bi vodili brigu za eksponate, a potrebno je i bolje osvjetljenje.

Ističe da imaju velikih planova za ‘neizvjesnu’ budućnost. Vrijedno će raditi na postavljanju i dopunjavanju stalne postavke, novim eksponatima obogatiti stalnu postavku, a u okviru toga, već je postavljen novi eksponat Maketa Miščine mahale s Vratnika.

Putopisac Evlija Čelebi, koji je u 17. stoljeću boravio u Sarajevu, upoređuje sarajevsku čaršiju s onima u Brusi i Halepu:

– U čaršiji ima u svemu hiljadu i osamdeset dućana koji su uzor ljepote. Sama čaršija je veoma privlačna i izgrađena po planu. Svaki pojedini dio čaršije je natkriven isto kao čaršije u gradovima Halep i Brusa, samo što ti krovovi nisu građeni od tvrdog materijala, nego samo od debelih greda. Glavne ulice su čiste i pokaldrmisane, a u jednoj krasnoj zgradi koja je sagrađena od tvrdog materijala nalazi se bezistan. Tu se može vrlo jeftino kupiti svakovrsne robe iz Indije, Arabije, Persije, Poljske i Češke. Čohadžijska (suknarska) čaršija i kazandžijski bazar su vrlo živi.