Kako je Smail-aga Čengić sa Hercegovcima porazio Crnogorce predvođene Petrovićima-Njegušima

smail-aga

… godine 1836. odigrao se krvavi prizor na Grahovu u Hercegovini, koji je urezan duboko u srce Crnogoraca, a naročito u njihove kneževske porodice Petrovića – Njeguša.

Naime Grahovljani od postanka hercegovačka raja odmetnu se pod okrilje Crne Gore. To uvrijedi Ali pašu, pa pozove sve hercegovačke prvake na oružje, da pokori Grahovljane i nauči Petra II. Petrovića-Njeguša pameti, da se ne pruža preko svoje granice.

Grahovo, Crna Gora sa sedam brda i Maračom tvrdom dobro su znali, šta ih čeka, za to se dobro spreme, da se ogledaju s Hercegovcima.

Kako su se Crnogorci od vajkada naučili po noći iznenada razbijati turke i ovaj put pokušaju sreću. Izračunavši lijepo po bijelu danu, kako stoji pašina vojska odluče udariti s one strane, gdje se bjehu utaborili Fočaci. Kad njih nepripravne u po noći napanu i potisnu, nastaće zbrka u cijeloj vojsci, pa eto sigurne pobjede i nove zgode, da se svom Europom pronese crnogorsko junaštvo.

Nu puki je slučaj htio, da se Smajil aga Čengić iza mraka s Fočacima promijenio za mjesta, jer je dobro poznavao Crnogorce i njihovu noćnu taktiku.
Oko po noći na jednom zaleleka sila crnogorska, ali u zao čas po se. Mjesto na pospane Fočake udare na budne Gačane i na trijeznog Čengić-agu, koji ih junački dočeka i na prvom udarcu rastjera ko slijepe miše.

Istom sjutra, kad dan svanu i ogranu sunce, sinu grdno razbojište u svojoj krvavoj slici: tu su ležali mlagji brat i devet drugih Petrovića Njeguša sve po izbor vladičinih rogjaka, dok se jedini Drago Jakovov spasio bijegom, da izjada Petru II. : kako ih je Čengić počastio – na Grahovu polju širokome.

Koliko je ostalih Crnogora i Brgjana u tome boju platilo glavom, broj se ne zna, dok neki tvrde, da je tri stotine samih Kutnjana ostavilo kosti na Grahovu.

Poraz Zmaja od Bosne i uspjeh turskoga oružja pod Kara Mahmutom nijesu ubili uporni jenjičarski duh u Bošnjacima.

***

Izvor: Safvet beg Bašagić, ‘Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine’

 

(MiruhBosne)

Previous KONTINUITET SRPSKE POLITIKE NA JUŽNOSLOVENSKOM PROSTORU
Next Dvadeset jedna godina tuzlanske tuge i boli

You might also like

HISTORIJA

Lavić: Jedan od najbitnijih poltičkih događaja u historiji Bosne je proglašenje njene autonomije

Na redovnoj sesiji Kruga 99 profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka Senadin Lavić je podsjetio na značaj Pokreta za autonomiju Husein-kapetana Gradaščevića obrazloživši tok državnosti Bosne i Hercegovine od njenog nastanka do danas.

BAŠTINA

Zaboravljeni nacionalni spomenik: Stećak i staro muslimansko groblje u Mrkovićima (Video)

  Historijsko područje – Stećak i staro muslimansko groblje u Mrkovićima spada u grupu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine koji se nalaze u Sarajevu. Iako je ovo historijsko područje izuzetno značajno jer

HISTORIJA

STJEPAN II. KOTROMANIĆ – BOSANSKI MAČ I BOSANSKI ŠTIT

  PRIČA O BOSANSKOM VLADARU Sjajni bosanski banovi i kraljevi, osobito oni koji su svoju Državu Bosnu uzdigli na vrhunac, nizom su dugih stoljeća  bljescima svoje povijesne drame i svojim