Željku Jukiću 15 godina zatvora za zločine u Prozoru

Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine osudilo je Željka Jukića na 15 godina zatvora zbog učešća u prisilnim nestancima, premlaćivanju, pljački i prisilnom premještanju civila sa područja općine Prozor 1993.

Jukić je proglašen krivim da je od jula do septembra 1993. godine, kao pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO), učestvovao u širokom i sistematičnom napadu protiv bošnjačkog civilnog stanovništva.

“Vijeće je izreklo kaznu od 15 godina zatvora cijeneći da je Jukić kriminalne radnje činio bez ljudske samilosti i prema žrtvama posebno osjetljive kategorije, kao što su žene, djeca i nemoćni, pa čak i prema svojim poznanicima i komšijama”, kazao je Miloš Babić, predsjedavajući Apelacionog vijeća.

Jukić je proglašen krivim za prisilni nestanak dva civila, koje je 3. augusta 1993. godine sa dvojicom pripadnika HVO-a izveo iz Srednjoškolskog centra u Prozoru, kao i još jednog civila, i odvezao ih na smetljište Duška kosa.

Nakon što ih je postrojio kraj strmine, kako je rekao sudija Babić, jedan od civila je skočio niz strminu i spasio se, a drugoj dvojici se od tada gubi svaki trag.

Presudom je utvrđeno da je Jukić iz Srednjoškolskog centra istog dana izveo još dvojicu zarobljenika, koji se od tada vode kao nestali, te da je u augustu 1992. u Ustirama u gepeku automobila vozio Kerima Terzića, kojem se od tada gubi trag.

Jukić je također proglašen krivim da je u julu 1993. godine, s drugim pripadnicima HVO-a, sprovodio civile Bošnjake iz Prozora u logor Dretelj, gdje ih je zlostavljao, te da je maltretirao i pljačkao civile iz sela Višnjani i Lapsunj.

On je osuđen i za tjeranje zarobljenih civila Bošnjaka da se međusobno tuku 28. augusta 1993. u selu Ustire, te da je civila Emira Kormana zlostavljao u Vatrogasnom domu u Prozoru tako što ga je pržio cigarom po obrazu, te mu upaljačem palio bradu.

Sudija Babić je rekao da je Apelaciono vijeće donijelo zaključak o Jukićevoj krivici na osnovu iskaza svjedoka Državnog tužilaštva, koji su, kako je dodao Babić, “govorili iskreno na način da nisu željeli neosnovano teretiti optuženog, usprkos teškim patnjama koje su preživjeli”.

“Postoje određene razlike u kazivanju svjedoka, ali imajući u vidu protok vremena, broj radnji i činjenicu da je ljudska percepcija različita, Vijeće smatra ove razlike opravdanim”, rekao je Babić.jukiću-x-godina-zatvora

Obrazlažući visinu kazne, on je kazao da je Vijeće kao olakšavajuće okolnosti cijenilo činjenicu da Jukić nije osuđivan, da se lijepo ponašao tokom suđenja, te da je 1993. bio mlad, a da je danas porodičan čovjek. Od otežavajućih okolnosti izdvojio je stepen krivice i ozbiljnost zločina.

Jukić je prvostepenom presudom u januaru prošle godine bio osuđen na 13 godina zatvora zbog učešća u prisilnom nestanku pet civila bošnjačke nacionalnosti, kao i zlostavljanju, pljačkanju i prisilnom premještanju stanovništva. Međutim, ova presuda je ukinuta i suđenje je obnovljeno u oktobru prošle godine.

U presudu je uračunato vrijeme koje je od kraja 2011. proveo u pritvoru.

Na ovu presudu ne postoji mogućnost žalbe.

(BIRN/mb)

Previous Crijep koji topi snijeg: Milion eura za još jednu bh. inovaciju i početak proizvodnje
Next Nakon 26 godina takmičenje u skijaškim skokovima na Igmanu

You might also like

NAŠI DANI

Dvadeset jedna godina tuzlanske tuge i boli

Dvadeset petog maja 2016. godine navršava se 21 godina masakra na tuzlanskoj Kapiji. Lijep proljetni dan tog 25. maja 1995. godine, izmamio je tuzlansku omladinu na omiljeno okupljalište u centru

AGRESIJA|GENOCID|ZLOČINI

Žrtve agresije na Bosnu i Hercegovinu: Tuzlaci se prisjetili stradale mladosti na Kapiji (VIDEO)

Od ranih jutarnjih sati roditelji, rodbina i prijatelji okupljali su se na Aleji mladosti u Tuzli, mjestu gdje je prije 22 godine ubijena 71 osoba, a ranjeno njih 200. 25-tog

NAŠI DANI

Služba državne bezbjednosti Srbije učestvovala u zločinima u Bosni i Hercegovini

  U nastavku haškog procesa Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću Frenkiju, vojni vještak Reynaud Theunens izjavio je da su jedinice Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije učestvovale u nasilnom preuzimanju opština