U novembru 93′ ekshumirane su žrtve iz Kazana, 14 osoba je uhapšeno i osuđeno za ubistva

kazani

Početkom novembra 1993. godine, dok je rat bjesnio, obavljena je ekshumacija tijela žrtava iz Kazana, te dva lokaliteta u blizini Grm Maline i Gaj. Njih su ubili pripadnici bivše 10. brdske brigade kojom je komandovao Mušan Topalović Caco. Naredbu za ekshumaciju potpisao je tadašnji predsjednik Vojnog suda Sarajevo, a danas advokat, Idriz Kamenica. Vojni tužilac tada je bio Ismet Mehić, piše novinska agencija Patria.

– Prva saznanja da se na tom području događaju ubistva imali smo već 27. jula te godine. Međutim, zbog poznatih okolnosti, da se nije moglo ništa uraditi jer je Caco držao taj dio grada pod kontrolom, morali smo čekati da se po nalogu tadašnjeg vrha civilne i vojne vlasti obračuna sa pripadnicima 10. brdske brigade, koji su se opirali stavljanju pod kontrolu Armije R BiH.

U oružanom sukobu sa njima, 26. i 27. oktobra 1993. godine u akciji „Trebević“ poginulo je 19 pripadnika Armije R BiH. Mušan Topalović Caco ubio je devet pripadnika MUP-a RBiH, od kojih je šest ukopano u sarajevskom Velikom parku.

Nakon što su stavljeni pod kontrolu vojnih i civilnih vlasti, već početkom novembra potpisao sam nalog za ekshumaciju koju je tada obavio i vodio sudija Nihad Šeremet. O svemu što govorim postoje zapisnici, sudski spisi. Nema ništa sakriveno. Iz Kazana je tada ekshumirano 21 tijelo, a ostalih osam na lokalitetima Gaja i Malina koji se nalaze u blizini Kazana – kaže Idriz Kamenica za novinsku agenciju Patria.

Kamenica dodaje da sve što se sada špekulira po medijima, te pokušava povećati broj žrtava, kao i neistine da je nakon rata u Kazane namjerno nabacano kamenje i da je jama minirana su klasična propaganda i laži.

Napominje, da je slučaj Kazani prvi slučaj u kojem su tokom najžešćih borbi u opkoljenom Sarajevu, tadašnje vojne i civilne vlasti imale hrabrosti, da uhapse i procesuiraju sve koji su učestvovali u ovim ubistvima, čime se dokazuje da Kazani nisu bili politički plan, kao što je to slučaj sa sistemskim i planskim zločinima počinjenim nad Bošnjacima.

Ekshumirana tijela su sahranjena na tadašnjem groblju „Stadion“. Identificirano je 15 tijela, a problem daljnje identifikacije predstavlja i nepodudaranje DNK-a.

Među identificiranima su bili i Predrag Šalipur, pripadnik Armije R BiH i 10. brdske brigade kojom je komandovao Mušan Topalović Caco. Šalipur i Caco bili su komšije i kućni prijatelji. Šalipur je sahranjen 2007. godine na Gradskom groblju Bare u Sarajevu.

Također, identificiran je i jedan Hrvat Ranko Frankić i jedan Bošnjak Ago Šteta, koji su ubijeni i bačeni u Kazane.

Prema izjavama svjedoka, u dosadašnjem toku sudskih procesa koji su vođeni protiv počinilaca ovih ubistava, kako nam je rekao Amor Mašović, direktor Instituta za nestale BiH, nije pronađeno tijelo samo još jedne žrtve.

Četrnaest pripadnika 10. brdske brigade godinu nakon zvjerskih ubistava, 1994. procesuirano je pred Vojnim sudom u  Sarajevu. Zbog ubistva srpskih civila na Kazanima osuđeni su na kazne zatvora u trajanju od deset mjeseci do šest godina.

Komisija za traženje nestalih Republike Srpske na lokalitetu Kazana pokušavala je i 23. avgusta 2001. godine tražiti još tijela žrtava, za koja uporno tvrde da ih ima, ali nisu pronašli ništa.

Akcija izvedena po naredbi Alije Izetbegovića

Akcija Trebević II izvedena je po naredbi predsjednika RBiH Alije Izetbegovića od 25. oktobra 1993. godine i označena je kao najveća vojno-policijska akcija kojoj je cilj bio “uspostava reda u svojim redovima i vraćanje odmetnutih vojnih grupa u sistem”. Jedan od povoda je bio i to što su pored brojnih kriminalnih aktivnosti, Caco i njegovi vojnici, na lokalitetu Kazana na Trebeviću ubijali Srbe iz Sarajeva.

Previous AFAN ABAZOVIĆ, TURISTIČKI VODIČ: VRANICA IMA POSEBNO MJESTO U MOM SRCU!
Next Načelnik Tešnja: Kako smo postali privredno čudo

You might also like

OTPOR BOSNE

Obilježavanje Dana otpora u BPK Goražde

Povodom obilježavanja Dana otpora u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde, delegacije izvršne i zakonodavne vlasti  BPK i Grada Goražde,  te Koordinacije boračkih udruženja i Oružanih snaga 4. maja su položile cvijeće na šehidskom mezarju u

NAŠI DANI

Komšić: BiH ima tri mogućnosti, tri puta kojima se može kretati sa te svojevrsne političke raskrsnice

Govor predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine na današnjoj sjedici Komiteta za vanjske poslove Evropskog Parlamenta (AFET) Dame i gospodo zastupnice i zastupnici, Želio bih vam zahvaliti na interesu i prilici

NAŠI DANI

Hadžikadić o imenovanju Tegeltije: Do kada država može ovako!?

Predsjednika Platforme za progres prof.dr. Mirsad Hadžikadić prokomentarisao je imenovanje Milana Tegeltija za novog generalnog konzula Bosne i Hercegovine u Rijeci. DO KADA DRŽAVA MOŽE OVAKO Kakva ucjena može navesti