Sinan-begova džamija, Čajniče

Sinan-begova džamija, Čajniče

Jedan od srodnika Mehmed-paše Sokolovića je bio i Sinan-beg Boljanić. Rođen je u selu Boljanići, kao jedno od šestero djece Bajram-age. Sinan-beg je bio oženjen Šemsa-kadunom, sestrom Mehmed-paše Sokolovića.

Sinan-beg (kasnije Sinan-paša) Boljanić je u historiji Bosne i Hercegovine upisan kao sandžak-beg Bosanskog (u periodu od jeseni 1562. do ljeta 1564. godine) i Hercegovačkog ( u periodima od februara 1552. do februara 1557, od aprila 1563. do jeseni 1563, od ljeta 1564. do marta 1567, od juna do decembra 1569, i od aprila 1574. do februara 1580. godine) sandžaka, ali i kao najveći dobrotvor Čajniča.

Sinan-beg Boljanić je u Čajniču podigao džamiju oko koje se kasnije formirala mahala prozvana po njemu, Sinan-pašina mahala. Uz džamiju je podigao mekteb, tekiju sa musafirhanom, karavan-saraj, 22 dućana, dvije radionice za štavljenje kože i dva mlina na Janji u Čajniču. Podigao je mekteb u selu Njegošević; mostove na Janji u selu Međuriječji u nahiji Pribud u kadiluku Čajniče; mesdžid u kasabi Sopotu u Nevesinjskom kadiluku; mekteb, hamam i karavan-saraj u kasabi Cernik u kadiluku Velika u sandžaku Začasna; karavan-saraj i most u Priboju na Limu (Bosanski sandžak).

Sinan-beg Boljanić je umro 1582. godine i ukopan je u turbetu kraj svoje džamije u Čajniču.

Nad ulazom u Sinan-begovu džamiju u Čajniču sačuvan je tarih koji glasi:

» Sinan-beg oživi svoj zavičaj, // Sagradivši ovu divnu džamiju, učinio je dobro djelo, // Ko je posjeti spoznaće da je sagrađena po odredbi Božijoj, // Neka se Uzvišeni i nama smiluje! // Razmišljajući sastavih joj hronostih: // «Ovo postade lijep i dostojan hram Milostivog (Boga).»» (prevod, M. Mujezinovuć, Islamska epigrafika BiH, str. 67)

Preračunavanjem brojne vrijednosti slova zadnjeg polustiha natpisa dobija se godina gradnje džamije. Po Mehmedu Mujezinoviću džamija je sagrađena 978. hidžretske, odnosno 1570. godine.

Između svih jednoprostornih potkupolnih džamija, po Andrejeviću, se ističe skupina od njih deset. To su: Aladža džamija u Foči, kao najzanimljiviji i najreprezentativniji predstavnik, Karađoz-begova u Mostaru, Ali-pašina i Ferhadija u Sarajevu, počiteljska, Hajdar-kadijina u Bitolju, pljevljanska, čajnička, džamija u Saraju u Treski i džamija u Maglaju.

Pored činjenice da su svi navedeni objekti zavičajnog karaktera, koje su podizali ljudi porijeklom sa ovog tla, ono što odlikuje ove spomenike jeste potpuna jasnoća i stroga pravilnost arhitektonskog rješenja, kao i brižljivo odabrani proporcijski odnosi građevine, kako u osnovi tako i u elevaciji. U kompoziciji prostora kod njih pada u oči ne samo harmonična usklađenost svih ovih dijelova nego i upečatljiva jednostavnost rješenja: kocka i polulopta sa markantnim tamburom zaklapaju cijelu unutrašnjost molitvenog prostora, a zanimljivi kontrasti više se ističu u vanjskim odnosima koje visoka i vitka munara čini sa nižim, kompaktnim i zatvorenim kubusom na jednoj, i lahkim, otvorenim trijemom na drugoj strani (A. Andrejević, str. 47).

Unutar spomenute skupine džamija, džamija Sinan-bega Boljanića ima najviše sličnosti sa džamijom njegovog brata, Husein-paše Boljanića, koja je samo godinu dana ranije, 1569. godine, sagrađena u Pljevljima.

Graditeljska cjelina Sinan-begove džamije u Čajniču je smještena u samom centru naselja.

Objekat Sinan-begove džamije, zajedno sa svim ostalim objektima koji su sačinjavali graditeljsku cjelinu džamije, je miniran i u potpunosti srušen 1992. godine. Svi fragmenti su uklonjeni sa lokacije. Od graditeljske cjeline je ostao samo ugaoni dio sjevernog haremskog zida – navodi Komisija za obnovu nacionalnih spomenika BiH o ovom dobru.

Mjesto i ostaci graditeljske cjeline – Sinan-begova džamija (Džamija Sinan-bega Boljanića) u Čajniču nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine.

  • Danas (17. 7. 2016.), nekoliko stotina građana, najviši predstavnici Rijaseta Islamske zajednice u BiH (predvođeni reisom Kavazovićem), kao i predstavnici vlasti prisustvovali su svečanosti polaganja kamena temeljca za izgradnju džamije Sinan-bega Boljanića u Čajniču. Sredstva za njenu obnovu izdvojiće Generalna direkcija vakufa Republike Turske.

(MiruhBosne)

Previous DAVIS CUP: Bosna i Hercegovina bolja od Turske
Next Grad Sokol u Konavlima

You might also like

BAŠTINA

NOVO OTKRIĆE LJILJANA

–Bosna je toliko bogata arheološkim, kulturno-historijskim i drugim blagom koje svjedoči o njenom bogatom dugom postojanju, da, gdje god se malo zakopa naiđe se na svjedočanstva te prošlosti. Ne treba

BAŠTINA

Kapetanova kula u Bihaću

Kapetanova kula u Bihaću je jedan od onih historijskih objekata koji je sam po sebi priča o vremenima koja su dolazila i prolazila ostavljajući biljeg na njenim zidovima… Kapetanova kula

HISTORIJA

Antun Hangi o pranju, kupanju i još nekim običajima kod Bošnjaka

–Kada naš musliman u jutro ustane, umiva se iz ibrika. Ibrici su posude iz bakra ili mjedi sa použim grlom. U ibricima drže oni vodu za piće, umivanje i uzimanje