GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA, 1889. – O smrti Stjepana Tomaševića, zadnjeg kralja bosanskoga

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA, 1889. – O smrti Stjepana Tomaševića, zadnjeg kralja bosanskoga

Mnogi historici bilježe da je Stjepan Toma predzadnji kralj bosanski, stupio u zaštitu sultan Fatih-Mehmeda pod uslovom, da plaća danak, kao što se na ugovoru obvezao, pošto je bio mir utanačen.

Poslije smrti Stjepana Tome posla sultan jednoga čauša k njegovome sinu Stjepanu Tomaševiću s fermanom, da zatraži danak i u Carigrad ga donese. Došavši čauš u Jajce primi ga kralj u audijenciju. Kad mu čauš pokaza ferman i razloži, zašto je došao, kralj ni pet ni šest baci ferman pod noge, a čauša vrati, zagrozivši mu se smrću. Tada još čuvaše granicu bosansku turska vojska pod vrhovnim zapovjednikom Alibegom, sinom Mihajlovim. Ovaj je prije toga više puta javio sultanu, da slabo stoje prilike u Bosni, jer na granici češće da se pokazuje razmirje.

Ali kada sultanu stiže još i vijest, šta se je s njegovim poslanikom dogodilo, užasno se razjari. Sultan Fatih-Mehmed, da na bojnom polju svijetu pokaže svoju čast i ponos, u proljeće god. 1463. (867). krenu s vojskom iz Ušćupa prama Bosni, te u kratko vrijeme stiže pod Jajce. Poslije trodnevnoga opsijedanja predade se grad sultanu na milost i nemilost.

Za nekoliko dana, pošto se lijepo odmori u Jajcu, veći dio vojske opremi na Ključ, gdje bijaše Tomašević utočište našao, stavivši joj na čelo Mahmud-pašu. Čim Mahmud-paša stiže pod Ključ, započe ga rušiti sa sve četiri strane. Kralj kada se vidje u nevolji, da neće moći odoljeti tolikoj sili, odluči predati se Mahmud-paši, ako mu sultan oprosti, što je prekršio ugovor.

Mahmud-paša, kad bi obaviješćen o predaji, taj mu se slučaj iz političkoga gledišta svidje, pa primi i kralja i nećaka mu sebi pod zaštitu. Kad se Mahmud-paša sa sultan Fatihom sastade, izjavi mu, da je svakako moguće bilo zauzeti grad, ali budući mu je kralj ponudio predaju, ako mu oprosti prekršaj ugovora, da nije ponude uskratio. Za to dobi veliki ukor od sultana.

Na to se sultan Fatih obrati na šejh-ul-islama, da on odredi, kako da postupa s kraljem, koji mu se već jednom iznevjerio i obatalio ugovor. Tadašnji Šejh-ul-islam Šejhi Ali Bestanijal) izdade fetvu, da se bosanski kralj Stjepan Tomašević ubije, a njegova država, t. j. Bosna, podvrgne osmanlijskome carstvu. Ovo se i izvede.

Nije daleko od pameti, da je sultan Fatih, misleći u sebi, da se susjedni vladari zbog smrti Tomaševićeve ne bi na nj digli, nije dao maha da se o toj vijesti pogovara i raspravlja, te zapovijedi da se odmah gore navedena fetva od riječi do riječi ukleše na gradskim vratima od Jajca. Pripovijeda se, da je od onda pa sve do zadnjijeh ratova u drugoj polovici devetnaestoga stoljeća ta fetva stajala uklesana više vrata. Pa i sada se vidi na ruševinama vrata, da je nekad bila, ali sada je već nema.

Fetva, po kojoj je na smrt osugjen zadnji bosanski kralj Stjepan Tomašević, bivši vrlo interesantna, žalibože niti je zabilježena u „Tadžut-tevariha” niti u „Mir-ati cajinatu” — niti u drugim historijama, koje o Bosni pišu, nego je iz usta u usta prenesena. No pošto je i sada u ponosnoj Bosni i junačkoj Hercegovini mnogi vrijedni i čestiti ljudi doslovce na pamet znaju, i ja je evo ov’dje bilježim originalno po čuvenju:  Elmuminu la juldegu min džuhrin merretejni. (Muslim ne da se prevariti, da ga dva puta ujede zmija iz jedne rupe).

Osmanlijski historici tvrde, da je sultan Fatih Mahmud-pašu silno ukorio mjesto da ga nagradi, što je primio Tomaševića pod rečenim uslovima u zaštitu, a drugi historici tvrde, da je protiv čovječijeg karaktera izrekao smrtnu osudu zadnjem bosanskom kralju. Ali u pogledu fetve i historije ovog događaja, dok nije dobro promislio o svim pošljedicama po zakonu, nije iz nečovještva i okrutnosti sultan osudio na smrt kralja, nego po fetvi i svojoj savjesti. Nad kraljem, koji je već bio jednom pod njegovim okriljem, pa prekršio ugovor i poremetio mir, izvršio je osudu kao što fetva iziskuje.

Autor: IBRAHIM BAŠAGIĆ, GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA, 01.10.1889.

[polldaddy poll=9473624]

Previous Obilježena 23. godišnjica Sarajevskog tunela spasa
Next U Mostaru obilježeno 12 godina Vispakove najveće džezve na svijetu

You might also like

HISTORIJA

Lavić: Jedan od najbitnijih poltičkih događaja u historiji Bosne je proglašenje njene autonomije

Na redovnoj sesiji Kruga 99 profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka Senadin Lavić je podsjetio na značaj Pokreta za autonomiju Husein-kapetana Gradaščevića obrazloživši tok državnosti Bosne i Hercegovine od njenog nastanka do danas.

HISTORIJA

Posljednji političar kojem su vjerovali svi Bosanci i Hercegovci

  Ozbiljni ljudi i danas zastupaju teoriju po kojoj je sav belaj na ovim prostorima počeo kada su umjesto pametnih, spretnih i borbenih Hercegovaca, Bosnu i Hercegovinu počeli zastupati smotani,

HISTORIJA

Srednjovjekovna Bosna: Vladari nikad nisu prihvatali predaju Srebrenice

  Znamo li i učimo li uopšte o Srebrenici o tome šta je bila i šta je sve značila kroz historiju… Prvi spomen Srebrenice, odnosno antičke Domavije, imamo iz vremena