Arheološko nalazište kod Srebrenice: Rimski municipium na obali Drine

Veličanstveni mozaici, skulpture i antički spomenici zaboravljenog grada sa imperatorskom palatom u centru, očima radoznalaca ukazuju se po prvi put prije 120 godina kada je svoja istraživanja započeo Karlo Pač, austrougarski istoričar. On je pronašao rimsku nekropolu i kasnoantičko groblje sa dvije ranohrišćanske bazilike. Tada je sakupio 80 vrijednih spomenika, ostataka drevnog grada. Radi se o nadgrobnim spomenicima, stubovima, ukrasnim vjencima, nadvratnicima, žrtvenicima, novčićima koje je Pač odložio u jednu od bazilika sa najvišim zidovima, s namjerom da ih prebaci u Beč.

Svoja otkrića Pač je evidentirao, napravio je tlocrt municipijuma, iscrtao spomenike i kompletno istraživanje objavio u Zemaljskom glasniku muzeja Bosne. Međutim, iste godine, desila se velika poplava koju je i nobelovac Ivo Andrić opisao u romanu Na Drini ćuprija. Plahovita rijeka Drina se izlila, pokrenula su se klizišta, trošne građevine tadašnjih Skelana odnijela je voda. Područje sa rimskim bazilikama prekrila su dva metra debeli nanosi riječnog mulja i šljunka. Ni sam istraživač nije mogao vjerovati da su kameni spomenici sačuvani. A onda je sve prepušteno zaboravu.

Novo otkriće

Prošlo je od tada 112 godina, dok 2008. godine arheolog, mr. Mirko Babić, nije doživio ono što sanja svaki arheolog: pronašao je ove spomenike. To je izazvalo pravu senzaciju. Babić je tada za DW izjavio:

„Nakon 112 godina baš meni se posrećio epohalni pronalazak. Već trećeg dana pronašli smo rimski mozaik.To je bila najveća prostorija pronađena sa mozaikom sačuvanim u cijelini. Radi se o jednom od najljepših mozaika sačuvanih iz rimskog vremena”.

Otkopavanjem nalazišta na više mjesta počeli su se ukazivati obrisi veleljepne imperatorske palate koja se nalazila u središtu rimskog grada, administrativnog centra regije. Palata je kako se pretpostavlja, bila u upotrebi do početka 4. vijeka, a vjeruje se da je stradala u ratnom sukobu. Pronađeni su veliki i dobro sačuvani rimski podni mozaici, vjerovatno iz druge polovine IV. vijeka n.e.

“Ova otkrića su potvrdila da se u Skelanima nalazio centar municipalne uprave za prostor Srednjeg Podrinja u vrijeme rimske uprave. Blizina bogatih rudnika srebra omogućila su solidan materijalni razvoj, a okolnost da ovaj prostor nije nastanjivan nakon pada Rimskog carstva u V. vijeku doprinijela je da se do danas sačuvaju mozaici u ovolikoj površini”, rekao nam je svojevremeno Babić, tada uvjeren da u Skelanima pod zemljom ima još mnogo toga sakrivenog.

Poslije prvih otkrića Narodna skupština Republike Srpske je 2009. godine označila arheološki kompleks Skelani kulturnim dobrom od izuzetnog značaja. Nakon toga 2010. godine je osnovana Javna ustanova Arheološki muzej “Rimski municipium” Skelani, kao centralna muzejska ustanova za upravljanje zaštićenim područjem arheološkog kompleksa Skelani. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2011. godine proglašava Arheološko područje Skelani nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Otkriveni dio građevina i mozaik ponovo su prekriveni debelim slojem pijeska kako bi se zaštitili od daljeg propadanja dok se ne iznađe mogućnost adekvatne zaštite. Kameni spomenici su do izgradnje zgrade muzeja, deponovani u zgradi bivše škole u Crvici nedaleko od Skelana.

Arheološki radovi su nastavljeni 2014. godine. Otkriveno je još oko 100 kvadratnih metara mozaika, najvećeg na Zapadnom Balkanu, čija je polovina sačuvana i rekonstruisana. Do sada otkriveni dio lokaliteta je na površini od oko 900 kvadratnih metara i obuhvata veliki broj prostorija, hodnike, dva polokruga, hipokaust – podno grijanje, ostatke zidnog slikarstva u tri sloja, svjedočanstvo da je veleljepna građevina dugo bila u funkciji.

Nacionalni spomenik pod najlonom

Direktor Muzeja „Semberija“ iz Bijeljine Mirko Babić, arheolog za čije ime se vežu najznačajnija otkrića u ovom kraju pa tako i ovo u Skelanima, prilikom poslednjih radova na otkrivanju i konzervaciji mozaika, 2014.godine, govoreći o značaju otkrića, za DW je kazao: „To će zaista unaprijediti turističku ponudu ovog naselja i cijele regije a u naučnom smislu će značiti mnogo. Imaćemo istražen centar jedne rimske opštine, jednog municipiuma iz vremena starog skoro 2000 godina i ono što će biti dragulj, da kažem i evropske kulturne ponude to je činjenica da se ovdje nalaze mozaici površine preko 150 kvadratnih metara. Ovdje se nalazi najmanje 40 rimskih spomenika sa natpisima i reljefima. Znači to je kao ponuda jednog Luvra, malte ne, možda malo pretjerujem, ali u svakom slučaju više nego Zemaljski muzej u Sarajevu, više nego Narodni muzej u Beogradu, da se na jednom udaljenom mjestu, na kraju svjetova, na izvorištu najvećeg kanjona u Evropi, gdje nigde putevi ne vode, našlo nešto takvo“.

Pokušaj zaštite najlonom…

 

Nalazište je tada pokriveno improvizovanom konstrukcijom sa najlonom. Čuveni građevinci, majstori iz ovog kraja, Osaćani, prezidali su 250 metara urušenih zidova, širokih 60 centimetara, veći dio podigli su do 115 centimetara visine.

„Sa onoliko novca koliko smo imali prekrili smo mozaike nekom vrstom plastenika kako bi smo ga zaštitili od zime i atmosferskih nepogoda i ujedno učinili dostupnim oku posjetilaca“, kaže nam direktorica Arheološkog muzeja “Rimski municipijum-Skelani” Svjetlana Marković.

Njemački doprinos očuvanju kulturne baštine

Poslednje lijepe vijesti u Skelane i Srebrenicu Marković je donijela iz Sarajeva gdje je potpisan Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava za projekat preventivne konzervacije mozaika. Sredstva u iznosu od 117.349,00 KM (60.000,00 EUR) obezbijeđena su od strane Njemačke ambasade u Sarajevu kroz program podrške projektima iz kulture, a projekat će implementirati Komisija za očuvanje nacionalnih
spomenika BiH.

„Ovo će značiti mnogo za dalje istraživanje i zaštitu lokaliteta na kojem se nalazi kulturno-istorijsko blago neprocjenjive vrijednosti i zbog toga smo neizmjerno zahvalni njemačkom narodu i Vladi na ovoj donaciji“, kaže na kraju Svjetlana Marković.

Do sada je Ambasada Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika donirala više od 300.000 KM kao udio u finansiranju brojnih projekata.

(dw/COOLIN.BA/mb)