POBJEDE BOSANSKE ARMIJE: Oslobađanje Velike Kladuše (Video)

POBJEDE BOSANSKE ARMIJE: Oslobađanje Velike Kladuše (Video)

Početkom mjeseca augusta 1995. Armija Bosne i Hercegovine napravila je velike podvige na prostoru Bosanske Krajine – deblokiran je Bihać nakon dugogodišnjeg okruženja, a pod državnu kontrolu vraćen je i prostor općine Velika Kladuša. 

Ovih pobjeda Armije RBiH, kao i onih koje su uslijedile potom, prisjetio se komandant Petog korpusa, general Atif Dudaković.

– Mi se moramo sjećati ne samo dana deblokade nego 1.201 dana u okruženju, sličnog lenjingradskoj epopeji. S jedne strane bili smo suočeni s neviđenom agresijom i neimaštinom, a s druge smo pokazali junaštvo i izdržljivost, neviđene u historiji, a sve s ciljem da ne budemo poniženi, protjerani i uništeni na ovim prostorima. U čemu smo i uspjeli – kaže general Dudaković za Avaz.

On ističe da je uspješnosti akciji hrvatske vojske „Oluji“ Peti korpus itekako doprinio te da se ne smije zaboraviti da su naše snage kontrolirale unsko-sansku prugu, komunikacije spajanja Banje Luke i Knina.

– I nas da nije bilo ili da su pobijedile snage Fikreta Abdića, priča o Hrvatskoj bila bi sasvim drugačija – smatra slavni general.

Podsjeća da su 5. augusta dijelovi Petog korpusa krenuli prema sjeveru i zapadu ili jugozapadu, u cilju presijecanja komunikacije Žirovac – Dvor na Uni, djelovale su 505. i 511. brigada, a na presijecanju komunikacije Korenica – Plitvice – Slunj djelovale su 502., 501. i 517. brigada.

– U tim borbama poginulo je dosta boraca, poginuo je komandant 505. brigade Izet Nanić. I to je, nažalost, bila cijena naše borbe. Ne zaboravimo i da je u oko tri i po godine krvavog rata poginulo oko 3.000 boraca Petog korpusa. Smatram da će buduće generacije znati cijeniti žrtve za domovinu, da i mogu učiti iz vlastite lekcije i da znaju da nam niko nije donio slobodu nego mi sami – kaže Dudaković.

http://www.avaz.ba/storage/2016/08/06/thumbs/57a60788-7c58-4f3e-84f6-372c0a0a0a64-atif-dudakovic-44-718×446.JPG

Ipak, veliko razočarenje za “Silu nebesku“ i generala Dudakovića uslijedilo je nakon deblokade USK i početka hrvatske akcije „Maestral“ te one Petog korpusa „Sana 95“.

– Mi smo došli nadomak Banje Luke i Srbi su bili u apsolutnom rasulu. Naša organizacija i ustrojenost bili su na zavidnom nivou i ja sam sebe već vidio negdje oko Bijeljine na obali Drine, na državnoj granici. Tako da nas je iznenadilo zaustavljanje rata na takav način – ističe Dudaković.

Naglašava i da možemo reći da su s današnjim danom prije 21 godinu poražene secesionističke politike na prostoru Hrvatske i dijelu Bosne i Hercegovine, ali su ostaci te politike opstali.

– Vidimo da Šešelj i dalje djeluje, ”ravnogorci” i dalje djeluju, tako da smatram da su, dok je god tih reakcionih snaga koje se zovu četnici, mir i spokoj daleko – kaže Dudaković.

General Dudaković kaže da je nepojmljivo da u današnjoj BiH nesmetano djeluju oni koji su rušili ili ruše državu. U tom smislu osvrnuo se na izjavu Milorada Dodika izrečenu tokom ovosedmičnog susreta s Aleksandrom Vučićem u Srbiji te na kandidaturu Fikreta Abdića, ratnog zločinca za načelnika Velike Kladuše.

– Dodik kaže da Srbi kao niko u svijetu imaju dvije države i da je jedna Srbija, a druga RS. Smatram da bi naše Ministarstvo vanjskih poslova trebalo uložiti protestnu notu Vučiću zbog antibosanskog djelovanja na teritoriju Srbije. Slična situacija u kojoj se moramo iščuđavati šta nam se to dešava nakon krvave borbe za državu i svih žrtava je i kandidatura Fikreta Abdića za načelnika Velike Kladuše. Pa, on je u toj Kladuši organizirao ratne logore u kojima nisu bili zatvarani ni Bišćani, ni Srbi, ni Hrvati, nego Kladuščani – s čuđenjem konstatira Dudaković.

Preživjeli logoraši okupili se i ove godine kako bi odali počast žrtvama logora Drmaljevo

Povodom 7. augusta, dana oslobođenja Velike Kladuše i oslobođenja svih zatočenika u logorima, Udruženje logoraša ove općine organiziralo je memorijalni skup bivših logoraša.

Obilježavanju zatvaranja logora Drmaljevo svake godine prisustvuju porodice ubijenih i preživjeli logoraši. Tvrde da je to njihova obaveza kako se zločini počinjeni u prvom logoru za civilno stanovništvo ali i svim ostalim u ovoj općini ne bi zaboravili.

Logoraši iz Drmaljeva, u kojem su civili bili zatočeni 1994. i 1995. godine, oslobađanje su dočekali dolaskom snaga 5. korpusa, 7. augusta.

Za zločine počinjene između ostalog i u ovom logoru do sada je odgovarao lider tzv. Autonomne pokrajine Zapadna Bosna Fikret Abdić, koji je osuđen na 15 godina zatvora, te je 2012. pušten na slobodu nakon odslužene dvije trećine kazne.

Pored Abdića, na četiri godine zatvora osuđen je i nekadašnji upravitelj logora Ćazim Behrić zbog zatvaranja i držanja civila u nehumanim uvjetima, njihovog fizičkog i psihičkog zlostavljanja, ali i sudjelovanja u zločinima. Kroz logor Drmaljevo je prošlo više od 6.000 civila sa područja općina Bužim, Bosanska Krupa, Cazin i Velika Kladuša, javlja rtvusk.

HTV o (prvobitnom) oslobođenju Velike Kladuše koje se desilo godinu dana prije konačne pobjede Armije RBiH…

https://youtu.be/wG0ciNsQsNA

 

(MiruhBosne)

Previous Damir Džumhur: Neću dozvoliti uvrede na račun države iz koje dolazim
Next Na današnji dan rođen prvi predsjednik nezavisne Bosne i Hercegovine

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Hoće li 505. viteška brigada napokon dobiti svoj muzej? (FOTO)

Pokrenuta inicijativa za reorganizaciju “Muzej sobe 505. viteške brigade” i njeno pretvaranje u “Muzej Bužima” Prošle godine navršilo se dvadeset godina od završetka rata i osnivanja općine Bužim. U tom

NAŠI DANI

Obilježena 24. godišnjica odbrane Policijske akademije na Vracama

Udruženje boraca Prva samostalna brigada Stup – Ilidža obilježilo je danas 24. godišnjicu odbrane Centra za obrazovanje kadrova RMUP-a BiH, današnje Policijske akademije na Vracama te pogibije učenika Samira Mišića.

OTPOR BOSNE

Vrlo uspješna operacija Armije RBiH: 20. godišnjica oslobođenja Vozuće

11. septembra 1995. godine udružene jedinice II i III korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine oslobodile su veoma jako četničko uporište – Vozuću. Oslobađanjem Vozuće 11. septembra 1995. godine, udruženim