Na današnji dan rođen prvi predsjednik nezavisne Bosne i Hercegovine

Na današnji dan rođen prvi predsjednik nezavisne Bosne i Hercegovine

Na današnji dan 1925. godine u Bosanskom Šamcu rođen je prvi predsjednik nezavisne Bosne i Hercegovine i predsjednik Stranke Demokratske akcije (SDA) Alija Izetbegović. Izetbegović je bio i vrhovni komadant bosanske armije.

Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su Nagrada Kralja Fejsala za služenje islamu, medalje Centra za demokratiju iz Washingtona, a najuticajniji španski list, madridski “El-Mundo”, izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za ličnost godine u svijetu. Alija

Izetbegović je preminuo 19. oktobra 2003. i sahranjen je na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu.

Alija-Izetbegovic-iz-mladjih-dana.jpg

 

Rekli su o Aliji Izetbegoviću:

Bosanskohercegovački pisac i publicita, Predrag Matvejević

-Ja se nalazim među onima koji su branili Aliju Izetbegovića. I ne kajem se. On je previše pošten čovjek i premalo zna lagati da bi mogao izaći na kraj sa lažovima, sa kojima je prisiljen da razgovara i pregovara. Stavljam ga među ljude kojima se ponosim što sam ih branio. On se nalazi u takvoj tragičnoj sudbini, da ne vidim kako bi neko učinio bolje da je na njegovom mjestu.

Redžep Tajip Erdoan, predsjednik Turske
Vijest da je Alija Izetbegović, prvi predsjednik Bosne i Hercegovine i veliki mislilac umro, moj narod i mene potresla je iz dubine duše. Izetbegović je čovjek koji je svojim životom i djelom utjecao na historiju. Njegova je misija izraz ljudske časti i zadivljujuće ustrajnosti, što je predstavljalo čast cijelog svijeta. Za vrijednosti u koje je vjerovao, za svoju državu i svoj narod, on je neiscrpni izvor hrabrosti i izuzetne vrijednosti.
Bol povodom Izetbegovićeve smrti moj narod i ja dijelimo sa bratskim bosanskohercegovačkim narodom. Neka mu Allah da rahmet, a porodici upućujem iskreno saučešće.

Abdulah Sidran, akademik i književnik
U jednom razgovoru prije sedam-osam godina gospodin Izetbegović mi je rekao: “Kad bi mi bilo ponuđeno da ponovo živim, ja bih odbio. Ako bih morao prihvatiti, živio bih isto ovako kako sam i živio”.
Tako nešto može osjećati i kazivati samo veoma snažna i sasvim spokojna ljudska duša. Baš tu snagu i takvo spokojstvo vidio sam na njegovom licu dok smo se nedavno opraštali u njegovoj bolesničkoj sobi.
Zato sam siguran, mada ne znam šta je poručio svojim bližnjima, da Alija nikako ne bi volio slušati naš plač i gledati našu kuknjavu. Treba dugo šutjeti.

Tvrtko Kulenović, akademik, pisac, profesor
Smatram da je Izetbegović imao književnog talenta i jednu vrlo bitnu crtu pisaca – sposobnost empatije i osjećanja uopće. Bio je čovjek od duha i detalja, od intelekta i sposobnosti, rekao je Kulenović, jedan od recenzenata knjige Alije Izetbegovića “Islam između Istoka i Zapada”.

Nijaz Duraković, ratni član Predsjedništva BiH
Sa mojim prijateljem i dugogodišnjim saradnikom Alijom Izetbegovićem proveo sam četiri ratne i najteže godine. On je bio moj predsjednik i uvijek sam ga cijenio. Smatram da je u povijesti bošnjačkog naroda bar za zadnje stoljeće jedna od najvećih ličnosti. Mislim da je njegova smrt nenadoknadiv gubitak za sve u BiH. On je bio veliki čovjek, istinski demokrata i čovjek koji je omogućio ono što je uvijek govorio, slobodu i demokratiju.

Mirko Pejanović, ratni član Predsjedništva BiH

a.b..jpg Izetbegović je jedan od ljudi koji je hrabro birao ideju suverenosti BiH. Ukoliko naša država pristupi Evropskoj uniji i postane stabilna ekonomski i politički, onda će Izetbegović ostati zapamćen kao veoma značajna ličnost i kao čovjek humanista.

Richard Hoolbruke, kreator Dejtona
Mislim da ova zemlja danas ne bi postojala da nije bilo Izetbegovića. Svi ljudi prave greške, pa i on. Ali, ponavljam, da nije bilo njega, Bosne i Hercegovine ne bi bilo. On je razlog postojanja BiH. To je i Milošević kazao u Dejtonu. On je rekao da je Izetbegović pobijedio. Kazao je da je Izetbegović zaslužio Sarajevo, jer ga nikada nije napuštao.
Da je Izetbegović napustio Sarajevo, BiH ne bi opstala.

Emir Kabil, načelnik Klinike u Tuzli
Sa predsjednikom Izetbegovićem sreo sam se dva puta. Prvi put 1995. godine kada mu je nekoliko nas iznijelo ideju o otvaranju kardiohirurškog centra u Tuzli i drugi 1998. godine kada je došao na otvaranje naše klinike.
Kad nas je prvi put primio, iako nam je protokol saopštio da će imati samo 15 minuta za razgovor, ostali smo skoro sahat. Na odlasku nam je rekao “hairli vam posao” obećavši da će doći na otvaranje klinike. Tako je i bilo.
Sjećam se da je, kad je došao na našu kliniku, prišao jednom, među prvim operisanim pacijentima, otprilike njegovih godina i interesujući se za njegovo stanje rekao mu “hvala Bogu da ima nekog lijeka i za nas stare”.

Samir Avdić, bivši košarkaški reprezentativac
Imao sam tu sreću u životu da sam se upoznao sa rahmetli Alijom Izetbegovićem. Bio je izuzetna ličnost, pravi vođa našeg naroda. Siguran sam da će biti upamćen po velikoj dobroti, ljudskosti i čestitosti.

Ademir Jerković, posljednji savjetnik predsjednika Izetbegovića
Alija Izetbegović je bez sumnje najveća politička ličnost u novijoj i najznačajnija pojava u ukupnoj historiji ove zemlje. Bio je hrabar i odlučan borac za nezavisnost i cjelovitost BiH, iako su ga mnogi protivnici označavali protagonistom njene podjele, što nije bilo tačno. U ratu je bio lider i personifikacija otpora agresiji. Zahvaljujući njemu sačuvali smo nezavisnost, integritet i slobodu.
U poslijeratnoj obnovi nije bio smetnja uspostavi demokratskih vrijednosti i civilnog društva, jer je procijenio da bi BiH bilo lakše bez njegovog direktnog učešća u vlasti i odlučio se povući. On je svoje saradnike pitao šta misle o povlačenju iz politike i moj je savjet bio da to učini.
To mogu uraditi samo najveće ličnosti. Bila mi je čast raditi s njim i za njega.

 

[polldaddy poll=9473624]

(MiruhBosne)

Previous POBJEDE BOSANSKE ARMIJE: Oslobađanje Velike Kladuše (Video)
Next ROBERT DE NIRO DOBITNIK PRVOG POČASNOG SRCA SARAJEVA ZA ŽIVOTNO DJELO

You might also like

HISTORIJA

Predstavljena knjiga Envera Imamovića “Pogibija braće Morića”

Knjiga “Pogibija braće Morića” Envera Imamovića, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih historičara, predstavljena je u Sarajevu. Zdanje Bošnjačkog instituta nije slučajno izabrano za ovaj događaj jer i autor naglašava da je

HISTORIJA

Rimsko-ilirski ratovi i Batonov ustanak

Prve pisane tragove o ratovima na tlu Bosne i Hercegovine nalazimo kod starogrčkih pisaca iz 4. stoljeća stare ere, u čijim se djelima govori o ratovima koje su bosanski starosjedioci

HISTORIJA

Tvrtka I, za kralja Bosne, okrunio je djed Crkve bosanske

Je li ”mileševski mitropolit” Mavra Orbinija istovjetan sa ”igumanom mileševskog bazilijanskog manastira” i ”pravim gospodinom episkopom Crkve bosanske”? Proglašenje Bosne kraljevinom – uz dislokaciju sjedišta biskupije i pojavu Crkve bosanske