Prusac: Historija na svakom koraku

Prusac: Historija na svakom koraku

Na zaravni Musala u Pruscu u gotovo tri stotine kvadratnih metara nalazi se hiža, odnosno samostan iz srednjovjekovne Bosne, i mihrab koji su prvi muslimani u Pruscu izgradili za potrebe obavljanja namaza…

Akhisar, Bijeli grad, Biograd, stari su nazivi Prusca, nekadašnjeg vojnog, administrativnog i naučnog centra Skopaljske doline. To je jedan od najstarijih gradova u Bosni i Hercegovini, osnovan 1463. godine u gornjem toku rijeke Vrbas u blizini Bugojna i Gornjeg Vakufa. Osmanlije su ovaj grad odabrale prije svega zbog povoljnog geografskog položaja. Pruscu se teško može prići vojskom, a iz njega se kontrolira veliki prostor i glavne saobraćajnice tog dijela BiH.

Prisustvo bogate historije očigledno je u Pruscu na svakom koraku. Handan-agina džamija, u kojoj klanja efendija Sakib Began stara je više od četiri stotine godina, a jedna levha od fajansa na zidu starija je i od same džamije.

Čekajući Ajvaz-dedu

Efendija Began rođen je u Pruscu, završio je Gazi Husrev-begovu medresu, jedno vrijeme vršio imamsku službu u Prijedoru, zatim u Sloveniji, pa se opet na kraju vratio u Prusac.

sakib began 5

 

– U Prijedoru sam dočekao rat i iskusio logor. Putovanje vozom u kojem su žene i djeca u prvim vagonima, a mi muškarci u onima iza, nikada neću zaboraviti − prisjeća se efendija.

Prusac je danas najpoznatiji po tome što se u njemu već stotinama godina obilježava vjersko-kulturna manifestacija Ajvatovica, koja je naziv dobila po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je vodio porijeklo upravo iz grada Akhisara u Turskoj.

Naš sagovornik kaže kako stanovnici tog grada i danas njeguju igre kojima su se zabavljali prije nekoliko stoljeća, dok su 14 dana čekali svoga duhovnog prvaka. Pripovijeda se kako su i ondašnji Pruščani čekali Ajvaz-dedu upravo 14 dana na kapijama grada.

– Priča o Ajvaz-dedi često ide u pogrešnom smjeru. Za mene, kao efendiju, bitan je taj segment da je jedan čovjek u tako kratkom periodu utjecao na to da gotovo cijela dolina pređe na islam, uvažavajući pripadnike drugih vjera. Ko to danas može otići u jednu regiju u kojoj ne žive muslimani i učiniti nešto slično − priča nam efendija.

mihrab

 

O uvažavanju drugih religija dovoljno govori i to što se na zaravni Musala u Pruscu u gotovo tri stotine kvadratnih metara nalazi hiža, odnosno samostan iz srednjovjekovne Bosne, i mihrab koji su prvi muslimani u Pruscu izgradili za potrebe obavljanja namaza. Hiža je i danas tu i najavljena su detaljnija istraživanja o njenoj historiji.

Od bačve restoran

Sadašnji život Prusca nije umnogome različit od većine manjih sredina u našoj zemlji. Ljudi se bave uzgojem malina i drugih kultura, a određen broj njih radi u obližnjem kamenolomu. U takvom ambijentu, bosanske čaršije gotovo po pravilu uvijek kriju i ponekog majstora određene struke. Takav primjer je i Senad Hore, koji pravi bačve. On je nedavno napravio bačvu u koju se neće sipati vino, nego je već otvoren prostor za vrata, a unutra su stolice i stolovi i služit će kao − mini restoran.

Efendija Began smatra da Prusac ima itekakvog turističkog potencijala. On je već predložio nekoliko projekata, koji bi ovu čaršiju sasvim sigurno učinili obaveznom destinacijom vjerskog turizma u našoj zemlji. Ako do realizacije tih projekata i ne dođe, ostat će ljepota staroga Prusca, rijetka kao i levha od fajansa na zidu Handan-agine džamije.

Izvor: Faktor.ba

Previous ROBERT DE NIRO DOBITNIK PRVOG POČASNOG SRCA SARAJEVA ZA ŽIVOTNO DJELO
Next Fočanski povratnik- neimar: Podigao most na Sutjesci!

You might also like

BH RAZGLEDNICA

A taste of Bosnia – Promotivni video o našoj zemlji

Učenici međunarodne putujuće škole ‘Think Global School’ iz SAD-a, koji su prošle godine boravili u tromjesečnoj posjeti Bosni i Hercegovine izradili su promotivni video spot ‘Ukus Bosne’  ‘A Taste of Bosnia’,

BH RAZGLEDNICA

Ekološka akcija čišćenja područja oko Starog mosta

Tradicionalna ekološka akcija čišćenja Starog grada, Neretve, njenih obala kao i samog Starog mosta počela je jutros i u zajedničkoj želji za ljepšim i čišćim gradom okupila brojne klubove, udruženja

BH RAZGLEDNICA