˝Zoete Liefde˝: Holanđani koji vole BiH i pjevaju sevdalinke

˝Zoete Liefde˝: Holanđani koji vole BiH i pjevaju sevdalinke

Kada su na jednom seminaru u Arnhemu prvi put čuli sevdalinke, učesnici su se oduševili, a solistica Petra Terpstra poželjela je doći u BiH i ubrzo inicirala osnivanje grupe koja pjeva ovu vrstu muzike…

Nakon što su prepoznali univerzalne vrijednosti sevdalinke, grupa Holanđana osnovala je muzički sevdah bend ˝Zoete Liefde˝, a iako ne znaju bosanski jezik, to im nije prepreka da ove pjesme interpretiraju bez poteškoća, piše Anadolu Agency (AA).

˝Zoete Liefde˝ ima nastupe širom Holandije i Bosne i Hercegovine, a sastav čini pet stalnih članova. Petra Terpstra vokalna je solistica, dok su svirači klarineta, gitare i udaraljki, Ivo Boswijk, Marjolein Sprengers i Sjoerd Bakker, ujedno i prateći vokali.

Član grupe je i jedan harmonikaš, bh. građanin koji se u oktobru 1992. godine spasio iz zarobljeništva u radnom logoru u Tesliću i sa porodicom je emigrirao u holandski grad Arnhem. Riječ je o dirigentu i muzikologu Seadu Siočiću rodom iz Živinica, koji je Muzičku akademiju završio u Sarajevu, a usavršavao se u Zagrebu. No, po dolasku u Holandiju prvo je naučio jezik, a zatim je, prema tamošnjim zakonima, ponovo morao studirati. Kada je stekao diplomu dirigenta po drugi put, počeo je predavati na uglednim koledžima i volonterski raditi u grupi ˝Zoete Liefde˝.

Zoete-Liefde-Holandija-sevdalinka-5.jpg

Prije nekoliko godina Siočić je na jednom seminaru u Arnhemu predavao sevdalinku, a polaznici su bili oduševljeni onim što su čuli.

– Prvi susret sa sevdalinkom –

˝Kada je Petra, koja je tada bila članica mještovitog hora, čula sevdalinku, poželjela je upoznati i ambijent u kojem je ova pjesma nastala. Rekao sam da nema nikakvih problema i sa njih nekoliko došao sam u Sarajevo, a nakon tog putovanja, ona je predložila da pjevamo samo sevdalinku. Tako je nastao ´Zoete Liefde´. Meni lično bilo je neizmjerno drago zbog toga. Svaki put kada se pojavimo na sceni, iznenadimo one koji nas prvi put slušaju. Iznenađeni su ljudi i u Holandiji, i u BiH, ali brzo nam se pridruže u pjevanju i praćenju ritma˝, navodi Siočić.

U početku su, kaže, izvodili najviše ˝Bentbašu˝, ˝Tebi majko misli lete˝ i ˝Jutros mi je ruža procvjetala˝, a želju za uvrštavanjem sevdalinke u svoj repertoar izrazili su i drugi horovi, prvenstveno hor ˝Kitka˝ iz grada Nijmegen.

-Koristimo sve prilike da se predstavimo i da širimo sevdah. Poenta svega je identitet, a sevdah je historija Bosne i Hercegovine. Svaka sevdalinka je priča koja govori o čežnji i pomalo bolnoj ljubavi. Petra je naučila 40 sevdalinki napamet, iako ne zna naš jezik, ali ona svaku pjesmu osjeća i gestikulira rukama. Osim pomalo po akcentu dok pjeva, nikako se drugačije ne bi moglo primijetiti da Petra ne govori bosanski jezik, jer pravilno izgovara riječi. Od 2009. godine imali smo niz koncerata i večeri sevdaha, a za humanitarne svrhe nastupali smo kada su BiH 2014. pogodile razorne poplave – navodi Siočić, autor knjige koja uključuje notne zapise 20 sevdalinki, te njihove tekstove na bosanskom i holandskom jeziku.

Holanđanin Ivo, čije se ime čita Ifo, radi obrade sevdalinki i također je napisao knjigu o višeglasnom pjevanju sevdalinki za horove.

Zoete-Liefde-Holandija-sevdalinka-2

Radeći aranžman ˝Emine˝, u jedan je dio pjesme, priča Siočić, ukomponirao je učenje ezana.

-Prije četiri godine nastupali smo na Baščaršiji kod Sebilja i Ivo je dirigovao. Kada je solista zaučio ezan, dvije-tri sekunde poslije počeli su se javljati ezani sa sarajevskih džamija. Bio je to veličanstven trenutak, a Ivo se okrenuo i pokazao mi da se naježio. Skamenio se. Glavom sam mu dao znak da nastavi i to je bio jedan poseban nastup za svih 26 članova hora, ali i za publiku – ispričao je Siočić.

Inače, naš je sagovornik 20 godina uključen u organizaciju komemorativnog programa koji se 11. jula, s ciljem podsjećanja na genocid na Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine, održava u Hagu.

– Suze na nastupu “Hora mira”-

-Prošle godine oformili smo ´Hor mira´ sa 50 izvođača iz različitih krajeva Holandije. Dao sam oglas u novine i kandidati su se javljali. Ivo se rasplakao na nastupu dok smo izvodili pjesmu o čovjeku koji traži dvojicu sinova. Godinama Udruženje ´Stari most´ u svojim obraćanjima ističe da je holandska vlada kriva jer nije spriječila genocid, a učesnici hora su nam se zahvaljivali što smo im pružili priliku da svojim nastupom kažu da se ne slažu s onim što je taj saziv vlade uradio – navodi Siočić.

Također, godinama su se, kaže on, zalagali da holandsko Ministarstvo pravde 11. jula spusti zastave na pola koplja.

-Oni su uporno ignorirali naše zahtjeve, a onda je župnik Bram, žao mi je što mu se ne mogu sjetiti prezimena, napravio maketu zgrade Ministarstva i dvije godine je tokom programa komemoracije simbolično spuštao zastavu na pola koplja. E, ove godine je i Ministarstvo prvi put spustilo zastave, a kada je to vidio, Bram se radovao kao dijete – ispričao je Siočić.

Vraćajući se na razgovor o grupi ˝Zoete Liefde˝, sagovornik AA je rekao da će u BiH ponovo doći sredinom oktobra, kada će održati nekoliko nastupa.

-Imamo odličnu saradnju sa ambasadama, muzičkim školama, drugim udruženjima i kulturno-umjetničkim društvima, a gosti iz Holandije oduševljeni su našim narodima, kulturom i tradicijom. Oni vole BiH, a kažu da smo mi ljudi koji imaju i srce i dušu – zaključuje Siočić.

Previous Nataša Kandić: Milošević ne bi bio oslobođen u Hagu
Next Zastava Bosne i Hercegovine među tri najljepše na svijetu

You might also like

BAŠTINA

385 godina od prvog bosanskog rječnika!

Muhamed Hevaija Uskufija (skraćeno: Muhamed Uskufi ili Muhamed Hevaija), bosanski alhamijado pjesnik i sastavljač tursko-bosanskog rječnika. Rođen je u mjestu Dobrnja kod Tuzle 1601. godine, a umro poslije 1651. godine. Pjesnički

KULTURA I UMJETNOST

Životni projekt umjetnice Sanite Lisice: Pijeskom na platnu ispisuje Kur’an

Umjetnica Sanita Lisica uz pomoć pijeska stvara originalna i jedinstvena umjetnička djela koja su očarala arapski svijet. Do sada je na svojim slikama “oživjela” živote Palestinaca u Gazi, ispričala priču

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

ŠEMSOVIĆ: Maglajlićevi naučni radovi bili su prekretnica

Piše: Prof. dr . Sead Šemsović Usmena lirska pjesma u četrdesetogodišnjem predanom radu Usredsređeno zanimanje za usmenu liriku Munib Maglajlić pokazuje još ranih sedamdesetih godina 20. vijeka.[1] U tim prvim radovima bavi