Kurban-bajram u srednjebosanskom selu Vukeljići ima posebnu draž

Kurban-bajram u srednjebosanskom selu Vukeljići ima posebnu draž

Selo Vukeljići, udaljeno oko 13 kilometara od Fojnice, jedno je od najpoznatijih sufijskih mjesta u Bosni i Hercegovini. Tekija izgrađene u 18. stoljeću i danas jednako okuplja derviše iz cijelog svijeta, željnih mistike i duhovnosti. Stoga, i Kurban-bajram, jedan od dva najveća muslimanska praznika, u ovom mjestu ima posebnu draž.

U selu tokom godine živi tek oko 15 stanovnika, ali posljednjih dana ulice i avlije življe su nego ranije. Veliki broj onih čije je porijeklo iz Vukeljića dolaze u selo kako bi proslavili Kurban-bajram, koji se ove godine obilježava od 12. do 15 septembra. Muslimani u svijetu na ovaj praznik kolju kurban, prinose žrtvu (ovca, krava, deva, koza) uzvišenom Bogu.

Salem Šehović, bh. novinar i književnik, također porijeklom iz ovog sela, objašnjava za novinsku agenciju Patria da tokom cijele godine s nestrpljenjem iščekuje Bajram u Vukeljićima.

– Ovdje je jako lijepo. Zadržali smo običaje uz proslavu Kurban-bajrama kako se to ovdje radilo i prije nekoliko stotina godina – kaže Šehović.

U Vukeljićima živi 96-godišnja nana Selima Ribo

– Dan prije žene prave baklave, a muškarci pripremaju sve što je potrebno za klanje kurbana. O kurbanu se vodi posebna briga. Životinja dobija nešto bolju hranu nego što je uobičajeno. Jer, kurban ne smije biti ni žedan ni gladan.

Na Bajram se ustaje rano, obiđe kurban, popije se kahva a potom muškarci odlaze u džamiju da klanjaju bajram-namaz.

Po povratku iz džamije ponovo se pije bajramska kahva, jedu se baklave, a zatim muškarci idu da kolju kurban, kako bi se od kurbanskog mesa mogao pripremio ručak i kako bi kurbansko meso mogli podijeliti komšijama. Prvi dan Bajrama ljudi su uglavnom kod kuća, a tokom narednih dana obilaze rodbinu i komšije – objašnjava Šehović.

Foto: Salem Šehović

(mb)

Previous Bajram u Gazi Husrev-begovoj džamiji (FOTO)
Next 'BOSNA JE RUDNIK SREBRA I ZLATA' - U Fojnici se reaktivira potraga za plemenitim rudama: Zalihe “teške” oko četiri tone zlata i šest tona srebra

You might also like

BH RAZGLEDNICA

Uređenje historijskog puta Bentbaša-Kozija ćuprija: Vraćanje iz zaborava i obogaćivanje turističke ponude Sarajeva

  Kuriozitet vezan za ovaj most je da je sačuvan u originalu. Dakle, nikakvih preinaka na njemu nije bilo, vidi se i sama kamena ograda, koja se zove korakluk. Ona

NASLIJEĐE

Na granici sjećanja: Kameni most preko rijeke Bune

Takozvani „Rimski most” preko rijeke Bune, bio je najveći most u Hercegovini. Nijemci su ga, 1945. godine, pri povlačenju minirali i na njegovu mjestu i danas je novi betonski most.

NASLIJEĐE

Sarajevo: Zaštita stećaka na Skenderiji

Radnici građevinske firme “Sela” su započeli s realizacijom projekta postavljanja zaštitne ograde duž obale Miljacke kod taksi štanda na Skenderiji. Projekat finansira Općina Centar koja je za ovu namjenu izdvojila