‘BOSNA JE RUDNIK SREBRA I ZLATA’ – U Fojnici se reaktivira potraga za plemenitim rudama: Zalihe “teške” oko četiri tone zlata i šest tona srebra

‘BOSNA JE RUDNIK SREBRA I ZLATA’ – U Fojnici se reaktivira potraga za plemenitim rudama: Zalihe “teške” oko četiri tone zlata i šest tona srebra

Nakon skoro osamdeset godina od gašenja rudnika zlata i srebra u Bakovićima, zlatna groznica mogla bi opet zatresti ovo malo mjesto kod Fojnice otkrije li se istražnim radovima, koji počinju ovog mjeseca, da na tom lokalitetu postoje zalihe ovog plemenitog metala.

Istočno od planine Vranice, kroz koju se, kako se smatra, proteže zlatna žica, zlato će pokušati pronaći BBM, kompanija iz Sarajeva.

Iz firme BBM potvrdili su za Stav da su u toku pripreme za početak istražnih radova te da se krči šuma, pribavljaju dozvole za priključak na elektroenergetsku mrežu i probijaju pristupni putevi do nekadašnjih ulaza u jamske prostorije. “U toku je nabavka dodatne opreme specifične za ovu vrstu istraživanja, kao i opremanje laboratorije za analizu uzoraka. Planira se znatno intenziviranje istražnih radova sredinom septembra 2016. godine”, kažu iz kompanije BBM. S obzirom na zahtjevne geološko-rudarske radove, kompanija procjenjuje da će investicije iznositi 26 miliona KM, a pri tom planira angažirati 50 novih radnika te znatan broj vanjskih suradnika.

Iako je cijelo područje oko rudnika zapušteno, brojne stručne analize pokazuju da na ovom području postoje značajna nalazišta rude iz koje se dobijaju zlato i srebro. Pojedini stručnjaci kažu da su zalihe “teške” oko četiri tone zlata i šest tona srebra. Njihova vrijednost mjeri se stotinama miliona dolara.

Ministar prostornog uređenja Srednjobosanskog kantona (SBK) Sedžad Milanović kaže da je Vlada Kantona, na osnovu podataka Geološkog zavoda Federacije BiH, a koji kažu da su  i nakon eksploatacije u vrijeme Austro-Ugarske, a kasnije i one koju su vodili Englezi, na toj lokacije ostale znatne količine zlata, srebra i olova, došla na ideju da ponovo pokrene istraživanje ovih ruda. “Mi smo dali koncesiju i urbanističku suglasnost firmi BBM iz Sarajeva (maj, 2015. godine) za istraživanje zlata. Na osnovu toga, oni su dobili odobrenje za detaljna geološka istraživanja od Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije na tom područja u junu 2016. godine. Sada je sve u nadležnosti tog ministarstva i firme BBM”, kaže Milanović.

Rudnik Bakovići kod Fojnice jedno je od najpoznatijih nalazišta zlata i srebra u jugoistočnoj Evropi. Do 1939. godine, do kada je rudnik bio aktivan, u roku od pet godina iz njega je izvađeno više od dvije tone čistog zlata i sedam i po tona srebra. Koncesiju su tada imali Englezi i ovi plemeniti metali odvoženi su u tu zemlju.

Rudnik je osnovan 1885. godine, a prvi koncesionari bili su braća Došen. Tada je, prema zabilješkama turskog hroničara Dursun-bega, koji je u Bosnu došao s turskom vojskom, analizom piritne rude ustanovljeno da se u toni rude nalazi osam do 15 grama zlata. Dursun‑beg, koji je bio impresioniran onim što je vidio, zabilježio je da je Bosna, ustvari, rudnik srebra i zlata.

Britanci su tridesetih godina 20. stoljeća u Bakovićima sagradili niz objekata, između ostalih hidrocentralu, uveli telefon, zaposlili sedamsto ljudi. Rudnik su napustili pred Drugi svjetski rat. Na zlatna vremena ukazuju simboli, ali i sjećanja potomaka rudara. “Sve je ručno rađeno, kopalo se, koristila su se kolica, ispiralo se zlato i srebro”, kaže jedan od mještana Bakovića.

Rudnik je danas zapušten, a ulazi u jame zarasli. Na ovim lokacijama i danas postoje infrastrukturni objekti, poput kopova, tunela, jama. Iz jedne od njih teče potočić sa žutim talogom i ulijeva se u rječicu Gvožđanku, koja protječe odmah pored sela Bakovići. Brdo jalovine, koju su Englezi ostavili na drugoj obali Gvožđanke, odmah iza kuća gdje žive mještani, stoji već osamdeset godina. Na njemu skoro ništa nije izniklo.

Koncesija za istraživanje dodjeljuje se na tri godine. Ministar Milanović vjeruje da će od ovog posla svi imati koristi, od kantona do države. U javnom pozivu koji je objavila Vlada SBK navedeno je da jednokratna naknada za koncesiju istražnog prostora iznosi najmanje 200 KM po hektaru, godišnja naknada za koncesiju eksploatacionog prostora najmanje 100 KM po hektaru.

Ako još bude sreće, pa se zlato i nađe, prema riječima ministra Milanovića, otvorit će se najmanja od 200 do 300 novih radnih mjesta, a ko god da bude eksploatirao rudu, to će rezultirati postotkom prosječne cijene po toni iskopane rude, a koji iznosi najmanje tri posto.

Smatra se da su Englezi u Mačkarama pored Donjeg Vakufa zlato našli tek nakon dvanaest godina od početka kopanja, a da su za samo godinu otplatili sve što su dotad uložili, a obogatili su se i lokalni kopači.

Ako se utvrdi da na lokacijama koje su sada izdate pod koncesiju postoje količine zlata dovoljne za eksploataciju, kompanije će za to morati podnijeti dodatne zahtjeve o kojima će se ponovo odlučivati. Koncesionar-istraživač se obavezao da će se pridržavati svih zakonskih propisa i standarda koji reguliraju pitanja istraživanja mineralnih sirovina, zaštite okoline, vodoprivrede, šumarstva i zaštite na radu.

I dok jedne tresa zlatna groznica, drugi se tresu od straha. Projekt kojeg Vlada Federacije BiH kao i Vlada SBK-a smatraju ekonomski korisnim za sve nivoe vlasti, od lokalnog do entitetskog, mještani i predstavnici Mjesne zajednice Bakovići osporavaju.

(mb)

Previous Kurban-bajram u srednjebosanskom selu Vukeljići ima posebnu draž
Next "Sana '95" - Korak do sloma agresora i konačne pobjede bosanske armije

You might also like

NAŠI DANI

U Tuzli skup podrške Ukrajini, u Banjaluci proruski skup

Veliki broj građana, aktivista, intelektualaca okupili su se danas u Tuzi kako bi iskazali podršku Ukrajini, pozvali na mir u Evropi i Bosni i Hercegovini. U isto vrijeme, u Banjaluci,

NAŠI DANI

Mostar treba biti grad prosperiteta, ujedinjeni grad

Nakon sastanaka koje je danas obavio u Mostaru, predsjednik SDA Bakir Izetbegović obišao je staru jezgru grada na Neretvi, koja u vremenu pandemije izgleda čudno, ponekad sablasno prazna. Inače, u

NAŠI DANI

Druga strana medalje! Bosna i Sarajevo ’80-ih – dok su u fokusu javnosti bila olimpijska borilišta, iscrtavane su mape nekih drugih borilišta

U danima dok se javnost nostalgično prisjeća na Zimske olimpijske igre 1984 u Sarajevu, suvislo je prisjetiti se i zlokobnih političkih planova iz tog vremena, što je ubrzo rezultiralo agresijom