Stručnjaci: Bukva bi mogla biti proglašena bosanskim brendom

Stručnjaci: Bukva bi mogla biti proglašena bosanskim brendom

Bukva iz Bosne i Hercegovine jedna je od najkvalitetnijih na međunarodnom tržištu.

Domaći proizvođači namještaja godinama proizvodnju temelje na ovoj vrsti drveta, a kao sirovina uspješno se izvozi u Evropu, Afriku i zemlje Bliskog Istoka. Osim kvalitete, majstori koji rade s ovom bukvom hvale je zbog njene estetike i lahkoće obrade. To je glavni razlog zbog čega se u novom Nacrtu strategije drvne industrije FBiH ističe kako treba brendirati bosansku bukvu kao sirovinu.

Specifično drvo

Profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Izet Horman izjavio je za Faktor kako je bosanska bukva specifično drvo.

– Njena estetska, mehanička i fizička svojstva su bolja nego kod bukve u zemljama regiona. Isto tako, njeno “ponašanje” tokom obrade bolje je nego kod ostalih bukvi – rekao je Horman.

Salih Teskeredžić, koji sa dizajn studiom Gazzda već treću godinu dobija prestižnu međunarodnu Red dot nagradu za dizajn namještaja rekao je za Faktor kako stolari preferiraju ovo drvo u radu.

– Bosanska bukva jako je podatna za oblikovanje i spada među najzahvalnije materijale za rad. Njeno brendiranje itekako bi pomoglo drvnom sektoru – dodao je Teskeredžić.

Kvalitet ovog drveta često se zanemaruje zbog velike količine. Bukva uspješno raste na skoro cijelom prostoru Bosne i Hercegovine pa se često koristi i za namještaj staromodnog dizajna i niske cijene.

– Zbog namještaja lošeg dizajna i sve češće tendencije da se napravi što jeftiniji proizvod, bukva se kao sorta degradira. To se može popraviti, ali samo ako mi u BiH imamo inicijativu. Trebamo insistirati na originalnim proizvodima – istakao je Teskeredžić.

Svijest o posebnosti

Profesorica marketinga s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Maja Arslanagić-Kalajdžić, istakla je da brendiranje sirovine nije nešto novo u marketingu.

– Brendiranje se može vršiti na nekoliko nivoa i moguće je brendirati određenu kategoriju proizvoda. Bosanska bukva spada u takvu vrstu proizvoda, gdje se sirovina treba identificirati sa zemljom porijekla – rekla je Arslanagić-Kalajdžić.

To je proces koji podrazumijeva da se kod potrošača izgradi svijest o postojanju i posebnosti bosanske bukve, što bi na kraju vodilo ka boljoj reputaciji namještaja koji se pravi od ove sirovine.

– Za brendiranje bosanske bukve, potrebna je dobra saradnju firmi u drvnoj industriji, a potom i institucionalna podrška – zaključila je Arslanagić-Kalajdžić.

(Faktor.ba/MiruhBosne)

Previous Srbijanski vrh prikuplja bezbjedonosne informacije o Bosni. Analitičari podsjećaju na kninsko-beogradsko inaćenje i sudbinu 'RSK'
Next Iz srednjovjekovne bosanske i balkanske historije...

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

Bosanska tržnica: Domaća, organska, a nije skupa

U sarajevskom naselju Dobrinja, u nekadašnjem ratnom skloništu, prošle godine otvorena je Bosanska tržnica, mjesto na kojem se prodaje isključivo domaća i organski proizvedena hrana U tržnici, koja je projekt

MADE IN BOSNIA-387

Stotine radnih mjesta: U mjesec dana tri nove fabrike za proizvodnju obuće u Novom Travniku

Grad u Centralnoj Bosni, Novi Travnik, nastavio je sa svojim ekonomskim razvojem. Jedina je opština u Bosni i Hercegovini u kojoj su se u mjesec dana otvorile 3 firme. Posljednja

MADE IN BOSNIA-387

Alpina-Bromy Tešanj investira u nove proizvodne programe – novih 150 radnih mjesta

  Miralem Galijašević, premijer Zeničko-dobojskog kantona održao je jučer sastanak sa Bojanom Gantarom, generalnim direktorom kompanije Alpina, d.o.o. Žiri-Slovenija i Suadom Rošom, direktorom Alpine-Bromy,Tešanj. Sastanku je prisustvovao i Suad Huskić,