Šejla Kamerić: “Period rata je stvar koja me formirala i kao umjetnicu!”
Na pitanje o tome je li moguće, odnosno je li moralno pisati, kreirati i baviti se umjetnošću a pri tome zaobići teme stradanja, razaranja, genocida, istaknuta bh. umjetnica odgovorila je:
”Suočavanje sa prošlošću je neophodno. Ne postoji način izlječenja bez suočenja. Zbog toga u svojim radovima često koristim teme vezane za rat. Osim lične potrebe, smatram to moralnom dužnošću.”
Tokom razgovora podsjetila je na motive nastanka nezaboravnog autoportreta pod nazivom “Bosanska djevojka”, koji je zapravo žestoka kritika morala holandskih vojnika u Srebrenici:
”Za mene ne postoji izbor kada se suočis s takvom temom. Moram da reagujem. Tako je bilo i u slučaju grafita na zidovima u Potočarima. Prije svega, suočavanje s tom porukom o bosanskoj djevojci bilo je bolno iz više segmenata. Tada sam shvatila ulogu holandskih vojnika i Međunarodne zajednice u genocidu. Takvu vrstu šale sam nažalost čula i od vlastitih sugrađana, vlastitog naroda. Čula sam takve vrste komentara i shvatila da je to strašno zlo koje se krije u ljudima. Lahka predrasuda koja se krije u nama i koju brzopleto znamo iskazati,” – obrazložila je Kamerić.
Šejla Kamerić je bosanskohercegovačka umjetnica. Studirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek za grafički dizajn. Od 1994. do 1997. godine radila je sa dizajnerskom grupom “Trio” u Sarajevu. Od 1997. do 2000. godine radila je kao umjetnički direktor reklamne agencije “Fabrika”. Godine 2000. učestvovala je na Manifesti u Ljubljani. Bavi se videom, filmom, instalacijom, opremom knjiga. Član je Evropskog kulturnog parlamenta (2003). Njen kratki film “Šta ja znam” nagrađen je na Međunarodnom filmskom festivalu u Linzu 2007. godine te je učestvovao u programu Venecijanskog filmskog festivala 2007. godine. Samostalnim se izložbama u Japanu, Austriji i Njemačkoj, te brojnim zajedničkim izložbama i međunarodnim nastupima, među ostalim u Australiji i Italiji, svrstala među najuspješnije suvremene umjetnice Bosne i Hercegovine. Živi i radi u Sarajevu i Berlinu.
U jutarnjem programu Radija BIR ugostio ju je novinar i voditelj Ismet Bećar.
You might also like
Maktul Mahmud-paša Bošnjak i njegov vakuf u Kairu
Donedavno se smatralo da Bošnjaci nisu izgradili nijednu džamiju u Kairu tokom osmanske uprave Egiptom, ako izuzmemo obnovu nekih starijih kairskih džamija (npr. Ahmed-paša Sarhoš, naš kairski namjesnik 1689.-1691., obnovio
Prof. dr. Jasmina Talam imenovana za dopisnu članicu K. Gustav Adolfs akademije švedske narodne kulture
Glavni odbor Kungl. Gustav Adolfs Akademien för svensk folkkultur (Royal Gustavus Adolphus Academy of Swedish Folk Culture) imenovao je prof. dr. Jasminu Talam za dopisnu članicu. Kungl. Gustav Adolfs Akademien
Producenti oduševljeni prirodom: U Bihaću se snima holivudski film “Divlja rijeka 2”
Na Štrbačkom buku kod Bihaća, u srcu Nacionalnog parka Una, počelo je snimanje visokobudžetnog igranog akcionog filma, javlja AA. “Bit će to akcioni film, rafting na rijeci, ovdje snimamo scene