Zvaničnici baltičkih zemalja upozoravaju: “Da vi znate Putina kao što ga mi poznajemo…”

U Kotoru  je nedavno formirana  i postrojena “Balkanska kozačka vojska”.

U posljednje vrijeme često se spominje kako baltičke države strahuju od ruskog širenja na Zapad. Predsjednik Estonije Tomas Hendrik Ilves i ministar spoljnih poslova Litvanije Linas Linkevičijus pričali su o prijetnji koju Rusija predstavlja za njih, Evropu i SAD.

Rusija želi da preotme ulogu koju u svjetskoj politici igraju SAD, tvrde njih dvojica u intervjuu za “Daily Beast”, i ističu da “niko ne poznaje ruskog medvjeda kao zemlje Baltika”.

– Mi smo bili ti koji su pomogli da svijet otvori oči kada su u pitanju Putinove ambicije i moć njegove propagande. Nekada ste imali konvencionalni rat: tenkove, pješadiju…a danas se to radi ispiranjem mozga, koje je uvod u okupaciju. Najbolji primjer vam je Krim, čiji je narod omađijan propagandom ruskih medija – rekao je Linkevičijus.

Estonski predsjednik Ilves ukazao je na mogućnost da rastući euroskepticizam i brojne desničarske partije širom Evrope pomaže upravo Kremlj.

– Pogledajte te silne partije koje su se pojavile. Odakle im novac? Svi znamo da je Marin Le Pen dobila devet miliona eura od Moskve, koji su joj uplaćeni na račun u Češkoj banci. To se dešava svuda – upozorava Ilves, dok Linkevičijus dodaje da “Molotov već postoji, samo čeka svog Ribentropa” (aludirajući na tajni pakt nacističke Njemačke i SSSR koji su potpisali ministri spoljnih poslova pred početak II Svjetskog rata).

– Mnogo malih Ribentropa trčkara Evropom. Ipak, Molotov još nije našao dovoljno dobrog za dogovor – kaže estonski predsjednik.

Državnici su prokomentarisali i situaciju u Ukrajini.

– Kao što znate, Litvanija je pružila vojnu pomoć Ukrajini. Mi to ne krijemo. To je bio mali, simbolični znak pomoći, ali dovoljno jasan kako bi svi vidjeli na čijoj smo strani. Mi pomažemo onima koji se brane od agresora – rekao je litvanski šef diplomatije.

Što se tiče ukidanja sankcija Rusiji, koju zagovaraju pojedine EU zemlje, baltički državnici s nevjericom komentarišu.

– Znate li koje zemlje EU su najviše patile zbog sankcija Rusiji? Estonija, Litvanija, Latvija i Finska. Da, mi. Mi smo ti koji trgujemo s Putinom. Ostatak Evrope pretrpio je mizeran ekonomski udar u odnosu na nas. Mi zahtjevamo da sankcije ostanu, a oni traže njihovo ukidanje. Ma dajte, to je bezumno. Da vi znate Putina kao što ga mi poznajemo…- komentarisao je Ilves.

Ruski uticaj na Balkanu

-Obavještajne kampanje koje Rusija vodi na Balkanu u proteklih osam godina, od proglašenja kosovske nezavisnosti, dio su strategije stvaranja mišljenja o Rusiji kao velikoj sili i moćnom savezniku, kroz minimalna ulaganja u vidu donacija uključenim zemljama. To piše “Washington Post”, uz opasku da ruska retorika nije u razlazu s retorikom medija na Balkanu pa tako u Beogradu egzistira 109 organizacija koje rade na promociji rusko-srpskih odnosa, ističe ovaj američki medij.

-Mnogi srpski političari otvoreno streme ka Rusiji, a u Srbiji čak postoje i političke partije sa ruskim predznakom.

Podsjetimo: u Kotoru (CG) je nedavno (početkom septembra) formirana  i postrojena “Balkanska kozačka vojska”.

Kozački pukovnik – glavni ataman za Srbiju, Crnu Goru i bh. entitet RS Vojislav Vidaković prenio je poruku Kozačke organizacije Ruske Federacije, pozivajući na izbjegavanje podjela i okupljanje oko Srpske pravoslavne crkve: „Najveća naša snaga i najveća naša vojska je na nebu. To su svi naši svetitelji i svi naši mučenici koji su živote dali za naš narod, za naše pravoslavno biće. Kozaci su Hristovi ratnici”.

Skupu je prisustvovao predsjednik Bratstva pravoslavne omladine Miajlo Backović, a Kozački krug pozdravili su i Sergej Stepin iz Saveza dobrovoljaca Donbasa, Vojo Gušić potpredsjednik boračke organizacije RS i Miroslav Topalović, koji je predstavljen kao  bivši ratnik iz Republike Srpske.

Pomenuti Kozaci imali su svoje ‘igrokaze’ i u našoj zemlji. U posljednje vrijeme posjećivali su  Banjaluku i još neka mjesta u manjem bosanskohercegovačkom entitetu.

O ulozi ruske zvanične politike u nedavnoj balkanskoj i bosanskoj prošlosti javnost je uglavnom upoznata. Podsjetićemo na prošlogodišnji ruski veto na UN rezoluciju o genocidu u Srebrenici, kao i na  (predreferendumski) sastanak u Moskvi između entitetskog predsjednika Milorada Dodika i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

(MiruhBosne, Blic/AJB)