Historijsko mjesto: Treba li Tuzli spomen na Zmaja od Bosne?

http://bportal.ba/wp/wp-content/uploads/2015/04/kuca-hadibakir-beg.jpg

Kuća Bakir-bega Tuzlića, koja je u vrijeme Osmanskog carstva bila jedan od strateških objekata u kojem se odlučivala sudbina bosanskog naroda u tom periodu, odavno se može vidjeti samo na rijetkim skicama.

Od obilježja iz ovog perioda, danas je u Tuzli ostala samo ulica Bakir-bega Tuzlića (nekdašnja Bankerova ulica).

Dugo se u tuzlanskim krugovima figurira ideja o obnovi kuće koja bi bila svojevrstan muzej posvećen autonomiji Bosne i Huseinu kapetanu Gradaščeviću, kao njegovom pokretaču. Tuzlanskoj javnosti malo je poznato, da je u samom centru Tuzle (sadašnji parking iza bivše diskoteke Roma) od 20. januara do 5. februara 1831. godine, na skupu bosanskih prvaka (ajana i kapetana) donesena vrlo važna odluke za budućnost Bosne.

Tada je Husein kapetan Gradaščević izabran za vođu autonomnog pokreta, a kasnije je po zaključcima sa sastanka u Tuzli postao i bosanski vladar.

-Mi smo Zavodu za zaštitu spomenika BiH predložili obnovu kuće Bakir-bega Tuzlića, koja bi u budućnosti trebala biti muzej posvećen buni bosanskog plemstva protiv osmanske vladavine. To se desilo u samom centru Tuzle gdje je i bila kuća, blizu današnje ulice Bakig-bega Tuzlića. Zna se da je tu Husein kapetan Gradaščević izabran za vođu pokreta za autonomiju, što je važna historijska odluka. Iz Zavoda smo dobili pozitivno mišljenje povodom ideje da se kuća obnovi, ali nažalost, za sada su novčana sredstva prepreka da se to realizuje-kazao je za Bportal.ba Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle.

I naučna akademska javnost obnovu ovog objekta u gradu, smatra od izuzetnog značaja. Profesor historije sa Filozofskog fakulteta u Tuzli, Sead Selimović, kaže da bi barem podizanje spomen ploče u Tuzli, na mjestu gdje je održano savjetovanje bosanskih i hercegovačkih ajana i kapetana bilo od izuzetne važnosti za grad Tuzlu, Tuzlanski kanton i Bosnu i Hercegovinu.

-Ne samo da bi se oživjelo sjećanje na taj važan događaj, već bi to privuklo pažnju mnogih turista, ne samo iz Bosne i Hercegovine, već iz Evrope i svijeta-kaže za Bportal.ba, prof. dr. Sead Selimović.

Šta je tada dogovoreno u Tuzli?http://bportal.ba/wp/wp-content/uploads/2015/04/husein-gradascevic77.jpg

Zbog neuspjeha, koje je Osmansko Carstvo imalo u sukobima sa Rusijom koja je bila saveznik Srba, došlo je do ugroženosti teritorije Bosne s desne obale rijeke Drine, što je bilo porazno za Bošnjake (tada su se tim imenom nazivali svi stanovnici Bosne bez obzira na vjersku pripadnost), koji su svojim životima desetljećima branili svoju zemlju.

Saznanje da će Bosna zbog sticanja autonomije Srbije, Grčke i Albanije ostati potpuno izolirana, bili su dovoljan razlog za borbu protiv reformi centralne vlasti.

-To je bio razlog zašto je u Tuzli održan skup bosanskih i hercegovačkih prvaka (ajana i kapetana) od 20. januara do 5. februara 1831. godine. Na skupu su donesene vrlo važne odluke za budućnost Bosne: da se od Porte zatraži opoziv svih privilegija Kneževini Srbiji, da se spriječi progon muslimanskog stanovnistva, koje je odmah nakon priznavanja Kneževine Srbije započelo, da se obustavi regrutovanje nove vojske, da se Bosni omogući autonomija na čelu sa domaćim čovjekom, a da Bosna Porti daje godišnji porez u iznosu od 4000 kesa. Za vođu pokreta izabran je karizmatični legendarni junak, mladi i bogati Husein kapetan Gradaščević, Zmaj od Bosne!-kaže prof. Selimović.

Bosanski prvaci tražili su za Bosnu ono što je dobila Srbija – autonomiju. Osmansko carstvo se počelo raspadati, pa je Bosna imala neizvjesnu budućnost. Šta će biti sa njenim stanovnicima? Hoće li oni biti ubijeni ili protjerani iz svoje domovine.

-Iako je otpor bosanskih prvaka slomljen tek 20 godina nakon sastanka u Tuzli, dolaskom Omer Lutfi paše (poznatijeg kao Omer paša Latas) u Bosnu, ostala je da živi ideja autonomne i nezavisne Bosne-kaže Selimović.

Za tu ideju borili su se i umirali mnogi stanovnici Bosne kroz sve historijske periode do današnjih dana.

(Bportal.ba/Admir MUSLIMOVIĆ)

Previous 100 godina od smrti Muse Ćazima Ćatića: Velikan kojem je na dženazu došlo – pet ljudi
Next Godišnjice: Dan kada su odbranjeni Sokolović Kolonija, Hrasnica i Butmir

You might also like

NAŠI DANI

Državni ministar civilnih poslova zatražio da se Povelja Kulina bana vrati Bosni i Hercegovini

Ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine Adil Osmanović i ministar kulture Rusije Vladimir Medinski sastali su se u Sankt Petersburgu, gdje je ministar Osmanović učestvovao na IV Sankt Peterburškom međunarodnom

NASLIJEĐE

Morića han (Foto)

Morića han je objekat Gazi Husrev-begovog vakufa koji je podignut u srcu sarajevske čaršije krajem XVI ili početkom XVII vijeka. Morića han je posljednji sačuvani karavan-saraj na našim prostorima. Karavan-saraji

NASLIJEĐE

Arheološko područje “Mili” u Visokom: Srednjovjekovni simbol državnosti Bosne i Hercegovine – Uskoro potpuna zaštita i očuvanje

Prva grobnica bosanskih vladara, gdje su pronađeni i ostaci kralja Tvrtka I, je otkrivena 1909. godine u Arnautovićima kod Visokog. Na osnovu Javnog poziva Ministarstva kulture i sporta Federacije BiH,