Zahtjevi za preustroj Bosne i Hercegovine: Pored Brčkog, distrikti Stolac-Neum i Srebrenica

Na pomolu je novi prijedlog o teritorijalnom preustroju Bosne i Hercegovine. Prijedlog o “tri distrikta u BiH” nakon Općinskih izbora 2016. neformalno su pokrenuli akademski i nevladini krugovi iz Washingtona i Bostona.

FENA je kontaktirala predstavnike međunarodne zajednice i političke dužnosnike istražujući o čemu je riječ. Prema ponuđenoj zamisli, preustroj Bosne i Hercegovine nakon izbora koji su ponovo izazvali nacionalne tenzije, trebao bi ići u pravcu stvaranja dva nova distrikta – pored Brčko Distrikta BiH formirala bi se distrikt Srebrenica i distrikt Stolac-Neum!

Distrikt Srebrenica pravnu, političku i društvenu podlogu, objašnjavaju Fenini sagovornici, nalazi u presudama Haškog tribunala – činjenici počinjenog genocida, stresnim političkim prilikama nastalim nakon izbora i društvenom značaju vezanom za neophodni i zahtjevni proces pomirenja.

– Srebrenica je opće mjesto nedjeljivosti BiH i takvu općost trebalo bi utvrditi posebnim pravnim i političkim statusom – smatra naš sagovornik iz jedne od ključnih međunarodnih organizacija koje djeluju u Sarajevu.

Distrikt Stolac-Neum, s druge strane, poništio bi postojeći model za koji naši sagovornici tvrde da je “temeljno segregirajući, etnički eksluzivistički i civilizacijski neodrživ”.

– U principu, rješavanje pitanja Stoca odlučuje i u kojem će smjeru kretati država BiH, ka integraciji ili etničkog dezintegraciji. Dodatno, distrikt u Hercegovini bi imao i pozitivan utjecaj na razvoj demokratskih procesa u izborno zamrznutom i društveno podijeljenom Mostaru. Izgradnja magistralnog puta Stolac-Neum stvara neophodne prometne uslove za realizaciju ove zamisli. Otvaranje kancelarije OSCE-a u Stocu unijeće neku vrstu sigurnosti, ali tek na kraći rok – kaže naš diplomatski izvor.

Cilj ovakvog preustroja, dodaje, težio bi političkoj efikasnosti, a svoj osnov bi nalazio u pravednosti i demokratičnosti.

– “Tri distrikta” predstavljala bi ključne demokratske i multietničke tačke na obodu Bosne i Hercegovine. Distrikti na Savi, Drini i Jadranskom moru ojačali bi unutrašnju koheziju i ukupni demokratski kapacitet. Zapravo, “to je rješenje u korist Bosne i Hercegovine, ali, čini se, i Sjedinjenih Američkih Država – navodi naš diplomatski sagovornik i dodaje da bi to bio “realan ispit iskrenosti i dobre volje i za susjede Bosne i Hercegovine”.

Na pitanje koliko je takav scenarij realan, naš sagovornik kaže kako bi oduzimanje teritorije od entiteta i političkih elita koje teže secesiji i disoluciji predstavljalo težak zadatak, ali bi direktno doprinio pravnom i društvenom biću BiH.

– Svaki budući izbori ponovo će unijeti nemir i zaprijetiti krizom u Srebrenici i Stocu, u krajnjoj konsekvenci – krizom u cijeloj BiH. Većinu u oba grada su činili Bošnjaci, imamo to u vidu. Distrikt Brčko je ostvario demokratski model dobrodošlice i razvoja za sve, dok Srebrenica i Stolac postaju mjesta najreakcionarnijih balkanskih nacionalističkih i secesionističkih snaga – dodaje naš sagovornik.

Delkić: Ideja o distriktima ima čvrstu podlogu i u duhu je reformske agende

Tragom ovih informacija kontaktirali smo Washington. Direktorica Savjetodavnog vijeća za BiH Ajla Delkić, Vijeća koje djeluje u američkom glavnom gradu – i, ne treba zaboraviti – distriktu. Delkić je potvrdila da se i u različitim vašingtonskim krugovima čulo za ovu inicijativu, da se o njoj i razgovara i razmišlja.

– Ideje su da se iznose, a onda se o njima i raspravlja. Ne treba ništa zabranjivati, posebno slobodno mišljenje. Ako se već raspravlja o sudskim presudama, referendumima, otcjepljenjima i trećim entitetima, treba se raspravljati i o ovome. Meni se čini da ideja ima čvrstu podlogu i jedan novi model koji traži ozbiljnu pravnu i političku analizu. Mislim da je ona u duhu reformske agende i da je u skladu sa svim onim šta za Bosnu i Hercegovinu znače EU i NATO – kazala je za Fenu Delkić.

I Ambasador BiH u Washingtonu Haris Hrle potvrdio je da je upoznat sa ovakvim razmišljanjima.

– Prijedlog ne predstavlja stav vašingtonske administracije, ali Bosna i Hercegovina je iskra u oku velikom broju akademika, pravnika, političara. Svakako treba sačekati kraj izbornog procesa u SAD-u i vidjeti da li iznesene ideje predstavljaju početne, akademske sugestije za nadolazeću američku administraciju. Sve što je u interesu mira i pomirenja, građana i naroda, što je u skladu sa evropskim principima i NATO standardima, to će biti pozdravljeno – kazao je za Fenu ambasador Hrle.