Predstavljena interaktivna maketa iz Osmanskog perioda: Virtuelna šetnja kroz staro Sarajevo

Predstavljena interaktivna maketa iz Osmanskog perioda: Virtuelna šetnja kroz staro Sarajevo

Prezentacija projekta “Interaktivna maketa Sarajeva iz osmanskog perioda” upriličena je danas u Muzeju Sarajeva, a u cilju omogućavanja posjetiocima Muzeja putovanje kroz vrijeme do osmanskog perioda, virtuelne šetnje kroz te građevine i saznavanje o njihovoj historiji putem digitalnih priča.

Maketa je remek-djelo poznatog autora Huseina Karišika. Maketa je velikih dimenzija i zaštićena staklenim pločama te je veoma teško na njoj pokazati neki objekat koji je od interesa za pojedine posjetioce.

Amra Madžarević, direktorica Muzeja kazala je za AA da je jedan od najatraktivnijih eksponata u stalnoj postavci u Brusa Bezistanu, a koja priča o historiji grada je svakako maketa starog Sarajeva, koju je izradio Husein Karišik, a prema historijskim adekvatnim podacima historičara Hamdije Kreševljakovića.

“Ta maketa predstavlja izgled Baščaršije do 1878. godine. Naravno, od tada do sada došlo je do izvjesnih promjena na Baščaršiji ali svi ovi monumentalni objekti su sačuvani i do danas. Naša maketa je najposjećenija i često se dešava da naši kustosi ne mogu objasniti svim posjetiocima u isto vrijeme koje su to atraktivne lokacije na ovoj maketi, a svaka od njih je spomenik kulture za sebe”, kazala je Madžarević.

Prema njenim riječima, problem je riješen uz pomoć interaktivne prezentacije makete. Projekat je realizirala Laboratorija za kompjutersku grafiku Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu – Sarajevo Graphics Group u saradnji sa kompanijom Visual Dimension iz Belgije.

Pored makete postavljen je interaktivni set-up na čijem ekranu se nalazi 3D model makete sa info tačkama za pojedine objekte. Umjesto pokazivanja objekata na fizičkoj maketi, kustos ili posjetilac Muzeja može kliknuti na info tačku postavljenu na objekat od interesa i otvoriti panel sa fotografijama objekta i osnovnim informacijama o njemu.

“Svaki posjetilac može sam da odabere objekat za koji ga zanimaju podaci na bosanskom i engleskom jeziku i da sazna najznačajnije podatke o tim objektima”, dodala je Madžarević.

Selma Rizvić, profesorica na Elektotehničkom fakultetu u Sarajevu kazala je da je ideja da se omogući kustosima Muzeja Sarajeva i posjetiocima da se lakše snađu na maketi koja je izložena u Muzeju.

“Kao što vidite maketa je ograđena staklenim pregradama, radi zaštite, i na njoj je nemoguće pokazati neki objekat. Mi smo kreirali 3D prezentaciju ove makete sa info tačkama na pojedinim značajnim objektima tako da se, umjesto na maketi, može pokazati na ekranu”, ispričala je Rizvić.

Mišljenja je da će ovaj objekat olakšati rad kustosima ali i poboljšati posjetiocima iskustvo u njihovoj posjeti Muzeju.

Ova aplikacija je samo početak nadgradnje izložbene postavke Muzeja Sarajeva. Planiramo je da se sa maketom povežu interaktivni 3D modeli pojedinih značajnih građevina koji bi omogućili posjetiocima Muzeja putovanje kroz vrijeme do osmanskog perioda, virtuelne šetnje kroz te građevine i saznavanje o njihovoj historiji putem digitalnih priča.

Virtuelni model Tašlihana je u pripremi.

(Anadolu Agency)

Previous Bihać: Etno selo na Uni nudi “putovanje” kroz minula vremena (FOTO)
Next U Zaklopači na istoku zemlje 16. maja 1992. ubijeno više od šezdeset Bošnjaka: Za zločine niko nije odgovarao

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Zeničanin pravi čuda od drveta: Jasmin Fejzić oživljava motive srednjovjekovne Bosne

Svoju inspiraciju pronalazi u raznim historijskim, a posebno motivima srednjovjekovne Bosne, iz koje je proizašao najveći projekat ovog umjetnika i to ilirski brod dužine 12, širine 3 i visine 4

KULTURA I UMJETNOST

Započela prezentacija projekta „Stećci Tuzlanskog kantona“

Nakon terenskog istraživanja, dokumentovanja i stručno-tehničke obrade i pripreme, Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona provodi završnu fazu realizacije projekta „Stećci Tuzlanskog kantona“, koja podrazumjeva

NASLIJEĐE

Veliki broj nekropola stećaka na teritoriji Srebrenice i Bratunca

  Poznati nadgrobni spomenici, stećci ili mramorje, kako su poznati u narodu, veoma su zastupljeni i na teritoriji istoka Bosne i Hercegovine, Srebrenice i Bratunca, gdje ih ima oko 2.000.