Prezime Bošnjak kod katolika

Negdje u vrijeme Eugena Savojskog kada je popaljeno Sarajevo mnogi kršćani iz Bosne su sa njim prešli Savu, neki otišli u Hercegovinu a neki u Dalmatinsko zaleđe. Tamo su dobili nadimak Bošnjaci i kasnije taj nadimak prelazi u njihovo stalno prezime Bošnjak

Prema podacima koji se mogu naći na stranicama koje se bave rodoslovom, prezime Bošnjak koje nosi određeni broj katolika u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj – najčešće je zastupljeno u Srednjoj Bosni, razmjerno najviše u općini Fojnica.

U Fojnici je u proteklih sto godina rođeno i najviše Bošnjaka (svaki deseti stanovnik prezivao se Bošnjak).
Članovi ovog roda tvrde da su, prema nekim izvorima, porijeklom iz Hercegovine: Mostar, Široki Brijeg…

Mnogo je onih koji krenu u potragu za svojim korijenima i svojim precima i istražuju kako im je nastalo prezime praveći porodično stablo svojih predaka. Jedan od njih je  Tomislav Bošnjak iz Bakovića. Tomislav je umirovljenik, radio je u Vojnom odsjeku a sa njim živi supruga Ljubica i kćerka Ivanka. Tomislav je prije proteklog rata pripremao knjigu porodičnog stabla ali došao je rat i sve mu je izgorilo, ponovo je nakon rata otpočeo svoju zamisao…

Tomislav je prije nekoliko godina za Fojnica online, pored ostalog,  ispričao: ..  Kada sam otpočeo istraživati naše korijene najprije sam podatke uzimao od rodbine našeg prezimena a onda u Matici crkve Franjevačkog samostana iz knjiga krštenih, rođenih, vjenčanih i umrlih a tih knjiga ima starih i do 300 godina. Došao sam do tragova da su naši preci živjeli negdje u Bosni pod drugim prezimenom.

Negdje u vrijeme Eugena Savojskog kada je popaljeno Sarajevo mnogi kršćani iz Bosne su sa njim prešli Savu, neki otišli u Hercegovinu a neki u Dalmatinsko zaleđe. Tamo su dobili nadimak Bošnjaci i kasnije taj nadimak prelazi u njihovo stalno prezime Bošnjak.

Krajem 18. i početkom 19. stoljeća ponovo se počinju vraćati u Bosnu jer je Bosna bila dobra za živiti.

Dosta materijala sam našao u Franjevačkom samostanu u Fojnici i u samostanu na Brestovskom. Saznao sam da nas Bošnjaka ima diljem cijelog svijeta po Evropi u Australiji, Americi i u Africi i da je bio veliki broj viđenijih, uglednih i učenih ljudi naše loze porodice Bošnjak – naveo je Tomislav.

***

Historičari su zabilježili da su glavni migracijski pravci Bošnjaka u Hrvatskoj u 19. vijeku uočeni iz Bosne i Hercegovine –  iz Mostara, Širokog Brijega i Bos. Gradiške i to uglavnom u Zagreb.

Zanimljivo je da danas postoji i općina Bošnjaci koje se nalazi u Slavoniji.
Stanovnici ovog mjesta potvrđuju da su im preci tu doselili iz Bosne, a po njima i mjesto u kojem se skrasiše dobi naziv – Bošnjaci.

Ranije spoenuti Bošnjaci, kao i većina Bošnjaka katoličke vjeroispovijesti, uglavnom su kroatizirani u prethodnih vijek i po, tako da se danas mahom izjašnjavaju kao Hrvati.

Foto: KUD ‘Branimir’ – Bošnjaci (Slavonija, Hr)

(MiruhBosne)