Neostvareni naum kralja Tvrtka – osvajanje Zadra

– Tvrtko je htjeo i bez pomoći vlade mletačke na Zadar udariti, nu mu nemila smrt život prekide na 23. Ožuj. 1391.

.. Kako ove, tako je i sve ostale gradove dalmatinske Tvrtko predobio, osim samoga Zadra.
Zadar pako nesamo da se nije htjeo pridati, nego je suprotivno novu zakletvu vjernosti prema kruni ugarskoj obnovio.
Toga radi, Tvrtko naumi Zadar pokoriiti.

 
U ta svrhu na 17. Lip. 1390. on odpravi poslanika k vladi mletačkoj, koji joj prikaza veliku sreću kraljskog oružja i kraljevo dobro stanje; te zamoli vladu da pošalje jedan brod do Šibenika, Trogira, ili Spljeta, jer da će joj kralj poslati svetčano jednog poklisara, koj će s vladom važne poslove razpravljati i koga će taj brod u Mletke donieti.

Na 8. Srp. r. g. vlada kralju odgovori: kako se veseli njegovoj sreći i zdravlju, a naredi da se njezin brod do 8. Kolovoza nadje kod Šibenika, gdje će poslanstvo bosansko primiti i u Mletke dovesti – Tako i bude – Poslanici kazaše da kralj vladi kao osobitoj svojoj prijateljici priobćuje sreću svog slavodobitnog oružja;

da mu je stalna odluka predobiti Zadar kao što je predobio i ostale gradove dalmatinske, a zato da moli pomoć od vlade; da će on posredovati medju vladom i Ladislavom sinom kralja napuljskog i njegovom majkom Margaritom u razmirici koju imadu glede otoka Krfa; da mu je žena Doroteja umrla, te da se misli oženiti s kćerju vojvode austrijskog Alberta, što će i za vladu biti korisno; i najzad da on želi s vladom obćeniti savez sklopiti po taj način: da prijatelji jedne stranke, budu prijatelji i druge, a tako i neprijatelji.

Na 30. Kol. 1390. vlada mu odgovori: da osobitim veseljem i radošću prima veselu viest, što se je tako proslavila kruna i država bosanska, a to radi velike ljubavi koju je uviek nosila prema visokoj kući kraljevoj, te da će Boga moliti nek ja još povisi i proslavi; da mu nemože pomoći da Zadar osvoji jer da je u miru i prijateljstvu s krunom ugarskom i sa Zadranima; da je Vlada i sad pripravna u ljubavi živjeti s Vladislavom i njegovom majkom kao što je živjela i s Karlom samo ako oni hoće;

da će joj biti predrago ako se oženi iz kuće austrijske, jer će tako i ona imati dva moguća vladara sebi za prijatelje; da savez obćeniti učiniti nemože, jer kako predje tako i sadašnji Mletčani živući o trgovini imadu osobite ugovore sa vladama, koje nemože pogaziti, ali da će ona uviek zemlje i osobe spadajuće na krunu bosansku smatrati kao svoje; te moli kralja da se i on tako vlada prema zemljama i osobama koje spadaju na mletačku.

Ovako dakle lukava vlada mletačka gdje bi njoj korist bila, znala je tražiti prijateljstvo krune bosanske, a gdje bi pod pazila da bi joj mogla kakva šteta biti, to je laskanjem odbijala.

Medjuto ugarski vojvoda ban Ditnik Bubek udari u Dalmaciji na bosansku vojsku kod Knina, ali bude potučen i sramotno zatjeran.

– Tvrtko je htjeo i bez pomoći vlade mletačke na Zadar udariti, nu mu nemila smrt život prekide na 23. Ožuj. 1391.

/Antun Knežević, Kratka povjest kralja bosanskih – 1884./

(MiruhBosne)