Da li je Mehmed Fatih došao u Bosnu na poziv Katarine, supruge bosanskoga kralja Tomaša?

Da li je Mehmed Fatih došao u Bosnu na poziv Katarine, supruge bosanskoga kralja Tomaša?

– Mehmed Car turski da uvidi Bosnu, prisvučen u kaluđerske haljine dodje sa dva druga pod Jajce. Kod Vienca ga ufate njeka loveća gospoda, i kralju dovedu; kralj nesamo ga nehtjede posjeći, nego se s njim pobrati, počasti ga, i danjak mu pomnoživši, pusti ga.

Hrabri branitelj krstjanstva ugarski kralj Matijaš, toliko zlo dočuvši, podgovori njegova sina Stiepana, i brata mu Radivoja da ga umori, obećavši jim krunu bosansku. Njima se liepa prigoda pruži!

Njekakav hrvatski ban Vukman povriedi granice bosanske, Tomaš s vojskom poleti prot njemu, nu došavši na polje Bihaćko, jedne noći bude zadavljen od sina, i brata; tude bude zakopan, pa mu se i danas grobnica znade!

– Gadni ovaj zločin dugo je sakriven bio; nu najzad kao svjedok koj je iz mraka gledao, očituje ga staroj kraljici Katarini neimenovani sluga, nepoznatog vojvode.
Srdita Katarina javi cielu stvar caru Mehmedu, i zamoli nek osveti svoga pobru; al Car tada nemogne, nego joj pošalje mač s naškim nadpisom: ‘Car Mehmed šalje kraljici Katarini u znak obrane.’

Posli pako dodje u Bosnu sa silovitom vojskom, i jako ju porobi, nu da ju neosvoji, uzrok bi priveliko mito koje mu Tomašević dade. Sad Katarina videći veliko zlo koje je Bosni učinila Turčina pozvavši, hode u Rim pokoru do smrti činiti.

  • Ovu priču bilježi fra Antun Knežević u knjizi Kratka povjest kralja bosanskih. Knežević je bio mišljenja da nije istinita i da je Mađari pripovjedaju s ciljem da ocrne Bosnu i Tomaševića a sebe opravdaju.

(MiruhBosne)

Previous Juniori do prve pobjede na Eurobasketu nakon produžetka
Next Sestra Anica i Đejlan su slika bolje Bosne i Hercegovine

You might also like

NASLIJEĐE

NEKE NAPOMENE O BOSANSKOM JEZIKU

  Za one koji uporno negiraju postojanje bosanskog jeziku treba da znaju da postoji ogromna arhivska građa kako u našim tako i stranim arhivima koja od ranog srednjeg vijeka spominje

KNJIŽEVNOST

Knjiga “Historija Ilira” doprinos naučnim spoznajama o ilirskom periodu

“Historija Ilira” koautora Selmedina Mesihovića i Amre Šačić izašla je nedavno iz štampe, predstavljajući značajan doprinos shvatanju najstarije historije naroda s ovdašnjih prostora te upotpunjujući dosadašnje naučno znanje novim spoznajama.

HISTORIJA

Izložba predizbornih plakata između dva svjetska rata (VIDEO)

  ”I ja ću glasati za Stojadina jer sam magarac” jedna je od poruka s predizbornih plakata štampanih između dva svjetska rata, a koji je postavljen u okviru izložbe u