Glasovit Bošnjak: Osman-paša Pazvanoglija

Glasovit Bošnjak: Osman-paša Pazvanoglija

Poljski inžiniri preudesiše mu sustav utvrda vidinskih. Divna mu vojska sastojala je od Arbanasa, Turaka i Bugara; pošljednji su mu osobito valjali kao konjanici. Baše kirdžalija stupiše u njegovu službu, tako da se je hvalio, da 100.000 momaka može dići na oružje.

 

(Priopćio Karlo Peez, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Sarajevo oktobar-decembar, 1891.)

Mnogim junačkim porodicama, koje su potekle iz Bosne, pripada i porodica Osman-paše Pazvanoglije, koji je krajem prošloga a početkom današnjega vijeka kao polunezavisni valija vidinski vladao nad velikim dijelom Albanije.

Djed mu bijaše muhamedovac iz Donje Tuzle, koji je po kazivanju bio prilika diplomata, jer je u isto vrijeme zalazio i u džamiju i fratarsku crkvu. Otac mu Omar tako se je odlikovao u austrijskim ratovima, da je na dar dobio dva sela kod Vidina. Kad ga onda još imenovaše i bajraktarom vidinskog sandžaka, izazva njegovo bogatstvo i njegov ponos nenavist Melek-paše vidinskog.

Uglaviše, da ga smaknu. Makar da mu je najmljeni ubica od straha odao tajnu, opet je svojim protivnicima dospio u šake: poslije junačke obrane uloviše ga u njegovu dvoru, koji je bio u samu plamenu, pa ga onda osudiše i smakoše.

Sin ubijenog, po kazivanju rogjen 1758., pobježe u Albaniju k protivnicima, pa se isprva dade na hajdukovanje a poslije stupi u službu paše pećkog, te onda god. 1789. s nekom četom, koju je na svoju ruku najmio, prodre do pod Temešvar i Sibinj, na što ga porta primi u milost, te mu godine 1792. vrati neki dio dobara njegovog oca.

Ali on se sroti s hajducima, koji su u ono doba četovali po balkanskim zemljama, pa do danas ostaše poznati pod imenom kirdžalija – zauzme sve nekadašnje imanje svog oca, izjavi se protiv reforama sultana Selima III. i osvoji Vidin, koji je opkopao 40 m dubokim opkopima, tako da je grad, optočen Dunavom, bio kao kakvo ostrvo.

Grad Vidin, Bugarska

I sada otpoče ratovanje Pazvanoglije s Turskom. Bujnu sliku, punu krvave romantike, ostavio nam je o tome dr. Konstantin J. Jireček u svojoj povijesti Bugara, god. 1876.

U svome pašaluku, koji je proširio preko Nikopolja, Sistova, Ruščuka, Sofije, Niša, Kladove, pa za neko vrijeme i preko Krajove, uzimao je Pazvanoglija porez i carinu za se, a kovao je i novac, t. zv. pazvančeta.

Poljski inžiniri preudesiše mu sustav utvrda vidinskih. Divna mu vojska sastojala je od Arbanasa, Turaka i Bugara; pošljednji su mu osobito valjali kao konjanici. Baše kirdžalija stupiše u njegovu službu, tako da se je hvalio, da 100.000 momaka može dići na oružje.

Vlastodršce u Carigradu podmitio je, sa vojskovogjama u Ugarskoj umio je da se pazi. Tri puta uprla je porta svu snagu, da slomi njegovu silu, i tri puta se je turska vojska morala vratiti krvavih glava i silno prorijegjena.

Srbijanski ustanak najposlije sklone sultana, te se izmiri s njime, da udare na zajedničkog dušmanina. Pazvanijin vojskovođa Alija Gušanac bude doduše razbijen od Srba i Rusa, ali zato se je on opet održao u Vidinu do svoje smrti 5. februara 1807.

‘Bio je čovjek čelik-srca, junačan, silovit i nebojša, znamenit vojskovogja. Umio je do potrebe da bude kad strog kad blag, a uvijek velike duše.’

Makar da mu vojsci u Bugarskoj ostade u narodu spomen, da su se tu sročile same grozne krvopije, opet je on nastojao, da pobožnim gradnjama i zadužbinama svome imenu ostavi bolji spomen.

(MiruhBosne)

Previous Misteriozni nestanak Dodikovog jarana
Next Bogato historijsko i prirodno područje u selu Gorani kod Konjica (Foto)

You might also like

HISTORIJA

Obnova državnosti – Formiranje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine

Narodi Bosne i Hercegovine vode već dvije i po godine krvave borbe u kojima su bile nebrojene žrtve za oslobodenje našeg naroda ispod tuđinskog jarma. Naša junačka vojska snagom svoga

HISTORIJA

Opis grada Jajca i njegove okoline iz 1886. godine

Na zapadnoj obali rijeke Vrbasa uzvisuje se glavica imenom „Jajce,” po svoj prilici zato tako prozvana, što je jajetu slična. Ovu oblijeva: od jugoistoka Vrbas, od jugozapada rijeka Pliva, koja

HISTORIJA

Safvet-beg Bašagić: Jedan od vodećih bosanskih intelektualaca kraja 19. i početka 20. vijeka

  U listu ‘Novi behar’ ostalo je zapisano da do 9. aprila 1934. godine Sarajevo nije vidjelo veličanstvenije dženaze od one Safvet-begu Bašagiću. Povorka je krenula iz Hrgića ulice, a