Ensar Gackić – od izbjeglice iz Bosne i Hercegovine do inžinjera u Boeingu

Ensar Gackić – od izbjeglice iz Bosne i Hercegovine do inžinjera u Boeingu

Ne znam da li postoji neko u dijaspori ko ne razmišlja o povratku, a bosanski jezik, bosanska kultura je integralni dio našeg života.

Bosanskohercegovačka dijaspora je jedna od najbrojnijih u svijetu. U želji da pronađu bolji život, kao konačnu destinaciju preseljenja, bh. građani su u najvećem broju slučajeva birali razvijene zapadnoevropske države, ali su odlazili i u Kanadu, SAD, Australiju, kao i na ostale kontinente.

Prema službenim informacijama Ministarstva vanjskih poslova BiH, najveći broj bh. iseljenika danas je u Sjedinjenim Američkim Državama. Trenutno bh. dijaspora u SAD-u broji više od 350.000 ljudi, a razlog zašto je ova prekookeanska država zanimljiva za naše sugrađane je princip po kojem je svaki radnik plaćen onoliko koliko radi i vrijedi.

U emisiji na N1 televiziji gost je bio Bosanac Ensar Gackić, inžinjer koji živi i radi u Los Angelesu.

S obzirom na to da je danas inauguracija Donalda Trumpa, Gackić je komentarisao i kakva je atmosfera danas u Americi i kako on doživljava današnji događaj.

Danas je zasigurno jedan od najinteresantnijih dana koje sam politički vidio i veliki je dan za historiju Amerike. Mislim da je narod šokiran pobjedom Trumpa, ali je to primjer onoga što je Amerika – tu je sve moguće. Prije njega smo imali Obamu, čovjeka koji je Afroamerikanac i koji je pobijedio uprkos svim mišljenjima da bi tako nešto bilo nemoguće. Tako je bilo i za Trumpa za koga su mislili da neće pobijediti. Ipak, mi se nadamo da će pozitivne sile preovladati. Amerika dobija šansu da bude predvođena biznismenom prvi put, neko ko nije iskusni političar, što je interesantno. Gleedamo tako da će to biti novi način i nova perspektiva i možda novi izvor kreativnih ideja“, istakao je Gackić.

Na pitanje kako Bosanci i Hercegovci, koji žive u Americi, gledaju na Trumpovo imenovanje je odgovorio: “Mi kao Bosanci smo liberalnije opredijeljeni, to je u našoj kulturi i našoj historiji. No, ipak svako ima svoje mišljenje i velik broj Bosanaca misli kako lično mogu profitirati od njegove politike“.

O protestima u Americi protiv Trumpa je kazao: “Bilo je puno organizovanih protesta po ulicama, i jako mnogo ih je bilo u Kaliforniji, ali tako se desilo i kad je Obama bio odabran. To je izražaj naroda i normalno je za očekivati, pogotovo nakon onoga što je Trump govorio i to je svakako prirodna pojava“.

O tome šta BiH može očekivati od nove američke administracije i da li se u Americi govori o Bosni i Hercegovni je kazao: “Bosna je ipak mala zemlja i jako daleko od Amerike. Ne možemo očekivati da nas mnogi znaju, ali tu i tamo nas poznaju iz izvještaja iz 90-ih godina. Ljudi se često iznenade kada čuju Bosna. Teško je znati šta iko može očekivati od Trumpa. Ja se iskreno nadam da ćemo mi, Bosna i Bosanci i Hercegovci, zauzeti drugačiju poziciju, i da ćemo naći načina da se osamostalimo da nađemo oslonac u sebi“.

Gackić je govorio o tome kako je došao u Ameriku.

Kao dijete sam, odnosno sa 14 godina, sa sestrom iz opkoljenog Sarajeva prebjegao do Zagreba pa u Izmir. U Izmiru je za mene bila jako  dirljiva priča. Nas je bilo jedanaest djece iz BiH koje je primio vlasnik privatne škole i oni su se o nama brinuli. Ja sam tu bio godinu i pol i nakon toga otišao u Los Angeles. Iskustvo koje sam stekao u Turskoj je za mene bila ogromna motivacija da učinim nešto što je neko za mene učinio. Poboljšanje zemlje ka boljem je nešto što me interesuje, interesuje me srž problema i kako se nešto može bolje unaprijediti. Što se tiče moga poziva, u Santa Barbari sam završio za inžinjera mehanike, a poslije toga sam završio za Masters u biznisu, a nakon toga sam nastavio raditi u Boeingu i tu sam glavni inžinjer prizemne operacije i za satelite“, istakao je.

O tome da li je u Americi život lagan i da li razmišlja o povratku je komentarisao: “Jeste med i mlijeko za one koji raspolažu ogromnim količinama novca, a za nas obične nije tako. Ovo je zemlja u kojoj ništa nije besplatno i trud, rad i displina se uvažavaju i primarna su baza za sve okvire života. Trud i znanje su dobro plaćeni i to je ono što ljudi očekuju, i na kraju krajeva sve zavisi od truda i toga šta žele postići. Ne znam da li postoji neko u dijaspori ko ne razmišlja o povratku, a bosanski jezik, bosanska kultura je integralni dio našeg života. Mi posjećujemo Bosnu, ali povratak je vezan za prosperitet Bosne. Ja se uvijek nadam, kao i svi mi, da će Bosna postići ekonomski razvoj i da će time postići da nas povuče nazad, meni je to najljepša tačka života“.

Previous Alpinistička atrakcija: Zaleđeni Skakavac (Foto)
Next Armina Šehomerovića dovode u vezu sa napadom na Vučića: Život mi je ugrožen, tražit ću zaštitu!

You might also like

NAŠI LJUDI

Bošnjaci u Istri između asimilacije i integracije

Prema zadnjem popisu stanovništva u Istri živi 6.146 Bošnjaka, mada se prema procjenama ta brojka kreće u rasponu od deset do petnaest hiljada. U samom gradu Puli nastanjeno je 2.011

MADE IN BOSNIA-387

Naučnici iz Bosne i Hercegovine, RH i Irske zajednički prave najveći robotski dron na svijetu

Naučnici Fakulteta elektrotehnike i računarstva iz Zagreba, Sveučilišta u Dubrovniku, Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu te Univerziteta u Limercku zajednički u sklopu NATO-ovog programa Science for Peace and Security rade na

NAŠI LJUDI

Ahmed Lindov, prvi stranac u Vijeću norveške općine Kvinesdal

  Lindov je sa svojom porodicom, koja je živjela u Hrasnici, u Kraljevinu Norvešku došao u toku ratne 1993. godine. Državljani Bosne i Hercegovine i u Kraljevini Norveškoj važe za