Bosanska Krajina kao Trst nekada: Građani Hrvatske i Slovenije vikendom potroše stotine hiljada maraka

Bosanska Krajina kao Trst nekada: Građani Hrvatske i Slovenije vikendom potroše stotine hiljada maraka

Iako su standardi velikih gradova i centara još predaleki za Bihać, Veliku Kladušu, Cazin – u Bosanskoj krajini, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine – ipak u dane vikenda, ali i svakog praznika, ne doima se tako. Stotine automobila slijeva se preko graničnih prijelaza Izačić – Ličko Petrovo Selo i Maljevac – Velika Kladuša, a registarske oznake ilustriraju tu konstataciju.

Piše: Mirza Sadiković, Al Jazeera

Ljubljana, Gorica, Postojna, Jesenice, Novo Mesto… (Slovenija), Varaždin, Zagreb, Murska Sobota, Rijeka, Zadar, Gospić… (Hrvatska). U kolonama su sve brojniji i autobusi, popunjeni do zadnjeg mjesta. Cilj je – gradske pijace i šoping.

“Dolazim iz Karlovca”, “Stižemo iz Ptuja”, “Mi smo iz Rijeke”… govore brojni gosti Bosanske krajine. Razloga za dolazak je mnogo, ali je prioritet šoping – zbog nižih cijena, posebno prehrambenih artikala, benzina, nafte, plina…

‘Dođemo, obiđemo, kupimo…’

“Vođeni nižom cijenom i značajnom uštedom za kupovinu u pograničnim gradovima u Bosni i Hercegovini odlučuje se sve veći broj građana iz Hrvatske, ali i Slovenije, jer sve je to do stotinjak kilometara udaljenosti. Dođemo, obiđemo, kupimo i… svi zadovoljni”, kaže Hrvoje iz Gospića, u Hrvatskoj.

Na ulicama Bihaća, Velike Kladuše i Cazina dominiraju preprodavci, a trgovine i trgovački centri neuobičajeno su puni. Organizacija za ovdašnje prilike na visokom nivou. Počev od parkinga, gdje je vrlo traženo mjesto, a za koje se nerijetko plaća euro. A prolazi svaka valuta – kune, euri, konvertabilne marke…

Za pijačnim tezgama prodavci iz gotovo svih krajeva Bosne i Hercegovine. Svi se slažu da su ovo dobre pijace.

“Teško je dobiti mjesto subotom, ponedjeljkom i utorkom – kada su ovdje pijačni dani”, rekao je Ferid, koji u Bihać dolazi iz Travnika i nudi svoje mliječne proizvode, suho meso, povrće…

Na gorivu se uštedi 20 eura

Među traženijim robama su benzin, nafta i plin, zbog kojih je sve više onih koji dolaze po gorivo, vele na ovdašnjim benzinskim pumpama. Supružnici Vesna i Nikola iz Korenice, u Hrvatskoj, kažu kako na rezervoaru goriva napunjenom u Bosni i Hercegovini mogu “uštedjeti i do 20 eura, što nije mali iznos u vremenu sveopće besparice. Pogotovo što nam je Bihać na 20 kilometara.”

Na jednoj pumpi u Bihaću kažu da niža cijena goriva ruši sve barijere, pa i strah da je gorivo u Bosni i Hercegovini slabijeg kvaliteta, jer se u ovoj zemlji primjenjuju niži standardi, pa pojedine vrste derivata sadržavaju veće količine sumpora od istih takvih kupljenih u Hrvatskoj. Ipak, to ne umanjuje potražnju.

Najtraženiji eurosuper 95 u Bosni i Hercegovini košta nešto više od jednog eura, dok je u Hrvatskoj mnogo skuplji, slično kao eurosuper 98. Međutim, nešto je manja razlika na dizelskim gorivima. Ipak, računica je jednostavna, kazuju sagovornici, novčana ušteda po litri goriva dovoljan je razlog da sve više stranih vozača, posebno iz Hrvatske, rezervoare automobila pune u Bosni i Hercegovini.

Upućeniji tvrde da se u dane vikenda i pijačnim danima, kao i praznicima, ovdje promet mjeri desecima hiljada eura, čak i stotinama hiljada eura, računajući i trgovačke centre. Tu je i odgovor na plimu gradnje velikih trgovačkih centara. Primjerice, samo ih je u Bihaću u neposrednoj blizini granice s Hrvatskom desetak. Toliko ih je i u drugim pomenutim općinama. Zato ne čudi što veliki broj Bišćana, Kladušana, Cazinjana, u nedostatku drugih, ovdje traže radno mjesto.

Šansa za turističku ponudu

U Gradskoj upravi Bihaća, posebno u Turističkoj  zajednici Unsko-sanskog kantona, pa i Nacionalnog parka Una, sve više razmišljaju da ovu situaciju pokušaju iskoristiti za razvoj turističke ponude. Čine se napori da grad što ljepše izgleda, da sve funkcionira. Proradili su i semafori, u svemu pomažu i građani.

“Zašto ovo ne iskoristiti i od Bihaća, Velike Kladuše, Cazina ne napraviti nekadašnji Trst u Italiji i čuveni Ponto Rosso?”, kažu u Gradskoj upravi Bihaća.

Zato se čine napori da lokalna policija pomaže na Graničnom prijelazu Izačić – Ličko-Petrovo Selo, ali i na onom Velika Kladuša – Maljevac, kako bi se izbjegle sve gužve i jednodnevni boravak mnogim Slovencima i građanima Hrvatske u Bihaću, Velikoj Kladuši bio što ljepši, odnosno dodatni motiv za novi dolazak. A podršku imaju i na granici, jer, u principu, nema većih problema oko carinjenja kupljene robe. A tu je i organiziran povrat poreza na dodanu vrijednost na veće iznose kupovine.

Migracija u obrnutom pravcu

Proteklih Božićnih i novogodišnjih praznika gužve su bile nezapamćene. Dolazili su brojni tur-operatori iz Slovenije i Hrvatske, koji najavljuju nove i češće ture, odnosno uvođenje redovnih autobuskih linija.

I, zadovoljni su svi – i gosti, i domaćini. Jedni zbog kupovine, drugi zbog činjenice da su odvajkada putevi iz Bosanske krajine vodili trbuhom za kruhom put Hrvatske, Slovenije, i dalje na Zapad. Ali i da su ponovo aktuelizirani.

Zato im je drago, kako kažu, što barem vikendom i praznicima iz tih područja putevi vode u Bosansku krajinu i u Bosnu i Hercegovinu.

Previous Pelet, ogromni i neiskorišteni potencijal Bosne i Hercegovine
Next Na Vrelu Bosne i Bijambarama više od 250.000 posjetilaca u 2016. godini

You might also like

NAUKA I TEHNOLOGIJA

Mladi Kakanjac pokrenuo kompaniju za proizvodnju led sijalica

Mladi Amar Mušeljić iz Kaknja pokrenuo je svoju kompaniju i počeo proizvodnju led sijalica, koje se već prodaju u pojedinim tržnim centrima. Amar se nada da će se njegov proizvod

MADE IN BOSNIA-387

Jaffa Komerc: Hercegovačka polja proizvode za domaće i strano tržište

„Samo hodajte za mnom jedan dan, i onda mi recite jeste li ste se umorili“, kaže Nedim Badžak, 37, direktor Jaffa Komerca iz Mostara, preduzeća koje na 90 hektara zemlje

Ekonomija/Biznis

Hoše komerc u prošloj godini ostvario prihode veće od 65 miliona KM: Najavljena investicija u fabriku slastica

  Hoše komerc d.o.o. Sarajevo, jedan od najstarijih trgovačkih lanaca u Bosni i Hercegovini, uspješno je poslovao u protekloj 2017. godini sa realiziranim neto prihodom većim od 65 miliona KM.