Kako je JNA masovno iseljavala Srbe iz Sarajeva

Kako je JNA masovno iseljavala Srbe iz Sarajeva

Procjenjuje se da u glavnom gradu Bosne i Hercegovine živi petina predratnog broja Srba u Sarajevu.

Ono što srpski političari, međutim, prešućuju je da veliki broj njih Sarajevo napustilo u aprilu 1992. godine preko sarajevskog aerodroma i to u akciji koju je osmislio i organizovao tadašnji vojni vrh iz Beograda.

Da je JNA stajala iza iseljavanja Sarajlija uglavnom srpske nacionalnosti svjedočio je Stevan Popov, pilota JAT-a koji je bio mobilisan u JNA.

On je u avionu “boing 707” adaptiranom za vojne potrebe, iz Sarajeva u Batajnici prebacio preko 40 hiljada Sarajlija. Popov je prošle nedjelje izvršio samoubistvo, a beogradski mediji podsjetili su javnost na njegov “hrabri podvig” kada je iz “sarajevskog ratnog pakla” izvukao na destine hiljada građana.

“Bilo je na hiljade ljudi koje je trebalo prebaciti. Jednostavno, ti ljudi nisu imali drugog izlaza. Na prilazu gradu bile su razne barikade, što srpske, što muslimanske, što raznih paraformacija. Aerodrom je bio jedini izlaz iz te situacije. Moram da kažem da se tu našla vojska, naše Ratno vazduhoplovstvo sve svoje kapacitete je gurnulo tamo u Sarajevo. Velika je panika vladala. Svi su želeli da uđu, ali nisu mogli. Mnoge smo prebacili. Ja nisam gasio motore, samo u jednom danu prebacili smo 4.400 ljudi. To je bio kargo avion bez sjedišta u koji je moglo da stane 500 do 600 ljudi”.

Nusret Smajlović bio je šef milicije na Aerodromu sve do februra 1991. godine, kada je smijenjen. On za naš list tvrdi da je operacija izvlačenja ljudi, zlata, deviza, umjetničkih vrijednosti iz Sarajeva trajala čitavu 1991. godinu.

“U to vrijeme su vojni avioni masovno vozili za Beograd. Najjača vojna industrija u bivšoj Jugoslaviji nalazila se u to vrijeme u Bosni i Hercegovini. Tu mislim na Orao, Zrak, Unioninvest, Vogošću.

Takođe veliki broj vojske bio je u granizonima u BiH. Avioni su ograničeni po težini tereta i iznošenje je trajalo od početka 1991. godine. Veliki broj ljudi i ogroman teret je te godine odvezen sa sarajevskog aerodroma. Naročito gust aviosaobraćaj je bio krajem 1991. godine. U to vrijeme bilo je dana kada na aerodrom niste mogli ući od vojske. Više od trećine građana Sarajeva je iseljeno do maja 1992. godine. Sve to masovno bježalo, noseći nakit, novac, umjetnine. Pored vojnih lica, Sarajevo su napuštali i zaposlenici republičkog MUP-a. Oni su imali direktne informacije šta se sprema u Sarajevu.”

Izvor: SB

Previous Fascinantna otkrića na nekropoli Kopošići kraj Ilijaša: Izranjaju stećci bosanske vlastele!
Next Forum bošnjačkih intelektualaca: Pitanje Sutorine treba da ide pred međunarodni sud

You might also like

NAŠI DANI

Široka društvena podrška zakonu o zabrani negiranja genocida

Trideset sedam (37) udruženja žrtava i organizacija civilnog društva iz cijele Bosne i Hercegovine podržalo je Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine koji je predložio dr. Denis

AGRESIJA|GENOCID|ZLOČINI

Zaim Rizvanović, preživjeli svjedok stradanja stanovnika Bojnika, Dobroševića i Ahatovića: Od smrti su me spasila izmasakrirana tijela

Na današnji dan 2. juna 1992. godine, agresorske snage naredile su mještanima Bojnika, Dobroševića i Ahatovića koji su bili zarobljeni u logoru u Rajlovcu, da uđu u autobus koji ih je navodno,

NAŠI DANI

Sarajevo: Obilježena 23. godišnjica ubistva šestero djece u ulici Bosanska

Delegacija Grada Sarajeva je, u ulici Bosanska kod broja 4, u “C” fazi naselja Alipašino polje, u Općini Novi Grad, polaganjem cvijeća i odavanjem počasti, obilježila godišnjicu ubistva šestero djece.