Tribina u Berlinu: Historija Bosne i Hercegovine prije dolaska Slavena na Balkan

Tribina u Berlinu: Historija Bosne i Hercegovine prije dolaska Slavena na Balkan

Knjiga “Goti u Bosni” je plod traženja istine, odnosno dugogodišnjeg istraživanja Gota i Bošnjaka, a sve kako bi se odogovorilo na pitanja: koliko su “dobri Goti” (Vizgoti) preci “dobrih Bošnjana”, koliko su bosanski bogumili gotski arijani, te koliko je Vulfilina gotsko-biblijska azbuka slična, ili pak podudarna sa starim bosanskim pismom – bosančicom, odnosno sa ilirsko-mesafijskim pismom.

U nedjelju, 05. februara 2017. godine, u Islamskom kulturnom centru Bošnjaka u Berlinu je priređena tribina na temu “Historija Bosne i Hercegovine prije dolaska Slavena na prostore Balkana” koje je održala Dr. Bisera Suljić-Boškailo, autorica djela “Goti u Bosni” čime je promovisano ovo vrijedno djelo koje seže daleko u prošlost naših balkanskih prostora.

Jedna svojevrsna analiza, etnogeneza i uvid u praprošlost našeg bošnjačkog porijekla. O čemu se zaista radi? Radi se o naučnoj analizi nastambe naroda na područja današnje Bosne i Hercegovine i Balkana, te isprepletenosti sa prahistorijskim seobama naroda u Evropi, u ovom slučaju Gotima, germanskim narodom, koji je svojim selidbama i seobama, u potražnji za životnim prostorom, klimatski povoljnijem, krenuo sa svojih sjevernoevropskih ishodišnih prostora ka jugu.

Historijski je zapisano da su Goti svojim seobama stizali do Sredozemlja naseljavajući tako i prostore naše domovine. A znamo da mi Bošnjaci, našim bosanskim jezikom koji je slavenski jezik, sebe prepoznajemo kao Slavene koji su također seobom naroda u 6. i 7. stoljeću počeli naseljavati prostor današnjeg Balkana.

Svojim dolaskom, Slaveni nisu zatekli puste prostore nego su naišli na ilirsko stanovništvo koje je te prostore naseljavalo, pa i Gote sa kojima je došlo do međusobnog miješenja i vijekovima je stvorena jedna zajednica Bošnjaka – Bošnjana sa specifičnom religijom i pismom, u čijem nastanku i načinu također vidimo i gotske elemente.

U našoj historiji, tj. u periodu bivše zajedničke države, ovaj uticaj Gota na Bošnjake i Balkan bio je prezren i potisnut iz naučnog diskursa, smatrajući to kao element fašisoidne ideologije. Jer na tragu pisma kojeg ugledni Bošnjaci, u jeku drugog svjetskog rata šalju Hitleru, te umiljuće pominju i svoje gotsko porijeklo i elemente arijevstva, kako bi time tobože prahistorijskim zajedičkim elementima udobrovoljili firera zločinačko-nacističke ideologije, autorica traga za histroijskim korijenima Gota na prostorima Balkana.

Stoga je literatura na južnoslavenskim jezicima o temi Gota u Bosni i Hercegovini i Balkanu stim u vezi i minorna, da bi ovim djelom, autorica kroz njemačku literaturu, rasvejtlila ovaj važan aspekt bošnjačke etnogeneze.

-Knjiga “Goti u Bosni” je plod traženja istine, odnosno dugogodišnjeg istraživanja Gota i Bošnjaka, a sve kako bi se odogovorilo na pitanja: koliko su “dobri Goti” (Vizgoti) preci “dobrih Bošnjana”, koliko su bosanski bogumili gotski arijani, te koliko je Vulfilina gotsko-biblijska azbuka slična, ili pak podudarna sa starim bosanskim pismom – bosančicom, odnosno sa ilirsko-mesafijskim pismom.

Bisera Suljić-Boškailo rođena je u Tutinu. Studirala je u Sarajevu, Mostaru i Njemačkoj. Doktor je filoloških nauka, germanista i dugogodišnji predavač njemačkog jezika u Ingolstadtu, Njemačka. Trenutno je predavač i šef katedre za Germanistiku na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru, prevodilac, novinar, i književnik. Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine, Njemačkog društva pisaca i Društva novinara Bosne i Hercegovine. Prevela je nekoliko značajnih djela sa njemačkog jezika.

(MiruhBosne/ikb-berlin.de)

Previous Stari bosanski gradovi: Kreševo
Next Porezna uprava FBiH: Ne ostvarujte kratkoročne dobitke za veće dugoročne gubitke

You might also like

BIZNIS

Kako je Mostarac postao poznati svjetski biznismen

Tridesetsedmogodišnji Mostarac Kenan Husković rodni grad je sa roditeljima napustio 1991. godine. Put ih je odveo u Sloveniju, gdje je završio osnovno obrazovanje i započeo srednje, koje je potom nastavio

KULTURA I UMJETNOST

Bosna i Hercegovina izabrana za članicu Komiteta za svjetsko naslijeđe UNESCO-a

  Bosna i Hercegovina je danas na 21. plenarnom zasjedanju Generalne skupštine zemalja ugovornih strana Konvencije o svjetskom naslijeđu, koje se održava u Parizu, po prvi put u svojoj historiji

NAŠI LJUDI

Znate li ko je Denis Avdić?

  Denis s kolegama: Jana Morelj i Miha Deželak su suvoditelji u Denis Avdić Showu Da je anketno pitanje iz naslova postavljeno građanima bh. prijestolnice, uvjerena sam da osim u