Tribina u Berlinu: Historija Bosne i Hercegovine prije dolaska Slavena na Balkan

Knjiga “Goti u Bosni” je plod traženja istine, odnosno dugogodišnjeg istraživanja Gota i Bošnjaka, a sve kako bi se odogovorilo na pitanja: koliko su “dobri Goti” (Vizgoti) preci “dobrih Bošnjana”, koliko su bosanski bogumili gotski arijani, te koliko je Vulfilina gotsko-biblijska azbuka slična, ili pak podudarna sa starim bosanskim pismom – bosančicom, odnosno sa ilirsko-mesafijskim pismom.

U nedjelju, 05. februara 2017. godine, u Islamskom kulturnom centru Bošnjaka u Berlinu je priređena tribina na temu “Historija Bosne i Hercegovine prije dolaska Slavena na prostore Balkana” koje je održala Dr. Bisera Suljić-Boškailo, autorica djela “Goti u Bosni” čime je promovisano ovo vrijedno djelo koje seže daleko u prošlost naših balkanskih prostora.

Jedna svojevrsna analiza, etnogeneza i uvid u praprošlost našeg bošnjačkog porijekla. O čemu se zaista radi? Radi se o naučnoj analizi nastambe naroda na područja današnje Bosne i Hercegovine i Balkana, te isprepletenosti sa prahistorijskim seobama naroda u Evropi, u ovom slučaju Gotima, germanskim narodom, koji je svojim selidbama i seobama, u potražnji za životnim prostorom, klimatski povoljnijem, krenuo sa svojih sjevernoevropskih ishodišnih prostora ka jugu.

Historijski je zapisano da su Goti svojim seobama stizali do Sredozemlja naseljavajući tako i prostore naše domovine. A znamo da mi Bošnjaci, našim bosanskim jezikom koji je slavenski jezik, sebe prepoznajemo kao Slavene koji su također seobom naroda u 6. i 7. stoljeću počeli naseljavati prostor današnjeg Balkana.

Svojim dolaskom, Slaveni nisu zatekli puste prostore nego su naišli na ilirsko stanovništvo koje je te prostore naseljavalo, pa i Gote sa kojima je došlo do međusobnog miješenja i vijekovima je stvorena jedna zajednica Bošnjaka – Bošnjana sa specifičnom religijom i pismom, u čijem nastanku i načinu također vidimo i gotske elemente.

U našoj historiji, tj. u periodu bivše zajedničke države, ovaj uticaj Gota na Bošnjake i Balkan bio je prezren i potisnut iz naučnog diskursa, smatrajući to kao element fašisoidne ideologije. Jer na tragu pisma kojeg ugledni Bošnjaci, u jeku drugog svjetskog rata šalju Hitleru, te umiljuće pominju i svoje gotsko porijeklo i elemente arijevstva, kako bi time tobože prahistorijskim zajedičkim elementima udobrovoljili firera zločinačko-nacističke ideologije, autorica traga za histroijskim korijenima Gota na prostorima Balkana.

Stoga je literatura na južnoslavenskim jezicima o temi Gota u Bosni i Hercegovini i Balkanu stim u vezi i minorna, da bi ovim djelom, autorica kroz njemačku literaturu, rasvejtlila ovaj važan aspekt bošnjačke etnogeneze.

-Knjiga “Goti u Bosni” je plod traženja istine, odnosno dugogodišnjeg istraživanja Gota i Bošnjaka, a sve kako bi se odogovorilo na pitanja: koliko su “dobri Goti” (Vizgoti) preci “dobrih Bošnjana”, koliko su bosanski bogumili gotski arijani, te koliko je Vulfilina gotsko-biblijska azbuka slična, ili pak podudarna sa starim bosanskim pismom – bosančicom, odnosno sa ilirsko-mesafijskim pismom.

Bisera Suljić-Boškailo rođena je u Tutinu. Studirala je u Sarajevu, Mostaru i Njemačkoj. Doktor je filoloških nauka, germanista i dugogodišnji predavač njemačkog jezika u Ingolstadtu, Njemačka. Trenutno je predavač i šef katedre za Germanistiku na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru, prevodilac, novinar, i književnik. Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine, Njemačkog društva pisaca i Društva novinara Bosne i Hercegovine. Prevela je nekoliko značajnih djela sa njemačkog jezika.

(MiruhBosne/ikb-berlin.de)