Profesor uzgaja 300 ovaca: Ne pratim više konkurse, ne prijavljujem se. Ako bih morao sada birati između ovoga što trenutno radim i struke, izabrao bih selo i stočarstvo

Profesor uzgaja 300 ovaca: Ne pratim više konkurse, ne prijavljujem se. Ako bih morao sada birati između ovoga što trenutno radim i struke, izabrao bih selo i stočarstvo

Selo Argud na oko 940 metara nadmorske visine, pripada zajednici sela Bjelimići, koje se nalazi u jugoistočnom dijelu općine Konjic, nešto manje od 30 kilometara od Boračkog jezera, između planina Visočice, Treskavice i Crvnja. Prije rata, Argud je brojao oko 20 domaćinstava, a danas je stanovništvo ovog malog sela prepolovljeno.

Izet Trnka rođen je u Argudu 1970. godine, gdje je završio osnovnu školu, dok je Elektrotehničku školu završio u Sarajevu. Kako pripada generaciji koju je rat omeo u sticanju fakultetskog obrazovanja, Trnka je tek nakon rata upisao Pedagoški fakultet na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru, koji je završio u roku i stekao zvanje profesora pedagogije.

Nakon mature uzeo pušku i branio zemlju

U razgovoru za AA ,Trnka je rekao kako se nakon završetka Elektrotehničke škole u Sarajevu vratio u Argud, gdje je rat proveo kao borac u jedinici formiranoj na tom prostoru.

“Po završetku rata upisao sam Pedagoški fakultet u Mostaru, završio sam u roku, diplomirao. Kada je trebalo da obavim pripravnički staž, tada sam naišao na određene poteškoće u pronalasku ustanove, škole pri kojoj bih obavio staž. Nekako sam uspio. No, taj teški put u pronalasku staža mi nije najbolje legao i ja sam donio odluku da se vratim na selo. Počeo sam se baviti stočarstvom, tačnije ovčarstvom”, kazao je Trnka.

Konjic,BIH – 11.februar 2017: Izet Trnka, profesor pedagogije bez posla u struci, ali uspješan stočar koji pored univerzitetske diplome iz pedagogije uzgaja 300 ovaca u selu Argud, udaljenom oko 40 kilometara od Konjica. ( Samir Yordamoviç – Anadolu Agency )

Istakao je kako period od posljednjih deset godina nije bio lagan. Počeo je faktički od nule.

“Krenuo sam sa nekih 20 ovaca, danas imam stado od 300 ovaca. Prezadovoljan sam trenutnim stanjem. Može se živjeti od poljoprivrede i stočarstva. U svakoj branši ima posla”, smatra Trnka.

Na pitanje da li danas razmišlja o radu u struci profesora pedagogije, Trnka je odgovorio:

“Definitivno, moja odluka je selo, stočarstvo, poljoprivereda. Ne pratim više konkurse, ne prijavljujem se. I ako bih morao sada birati između ovoga što trenutno radim i struke, izabrao bih selo i stočarstvo.”

Dodao je kako mu je na samom početku možda bilo malo žao jer neće raditi posao iz struke, no sada, kako je rekao, više o tome ne razmišlja.


Selo i stočarstvo su moj život i opredjeljenje

– Stekao sam zvanje profesora pedagogije. Na samom početku, kada sam se opredijelio za ovo, možda mi je bilo malo žao, jer se u tih četiri godine studiranja ipak mnogo uložilo. Sada, nakon 10 godina, ne razmišljam o tome. Pronašao sam se, lijepo mi je, ne razmišljam ni o fakultetu, ni o struci. Ovo je moj život i opredjeljenje. Diploma je tu, ponekad s nje obrišem prašinu – kazao je Trnka.

Na pitanje kako izgleda njegov radni dan, kazao je kako sa radom počinje svaki dan u pola osam.

– Ustajanje je u pola osam i slijedi obilazak štala, bar u ovom zimskom periodu kada je u toku janjenje. Zatim puštamo stado na njivu, gdje polažemo sijeno. To je sve do podne, a nakon toga se ponovo vrši ista aktivnost. To je jedan ustaljeni program tokom zime, sve se, dakle, svodi na prehranu životinja i njihovu njegu – istakao je Trnka.

Prije nekoliko godina registrovao je i firmu, odnosno pokrenuo tzv. obrtničko gazdinstvo osnovano na poljoprivredi i stočarstvu, na osnovu kojeg uplaćuje svoj radni staž.

Poruka mladima da ostanu i grade zemlju

Trnka je dodao kako se i danas dobro sjeća predratnog vremena u selu Argud, kada su mještani imali dosta stoke, goveda, konja i ovaca. No, dodao je kako se danas to stanje totalno promijenilo.

Konjic,BIH – 11.februar 2017: Izet Trnka, profesor pedagogije bez posla u struci, ali uspješan stočar koji pored univerzitetske diplome iz pedagogije uzgaja 300 ovaca u selu Argud, udaljenom oko 40 kilometara od Konjica. ( Samir Yordamoviç – Anadolu Agency )

– Nije moguće, čak, povući ni paralelu današnjeg stanja sa onim prijeratnim. Kao dijete iz tog predratnog vremena se sjećam da je u selu bilo dosta stoke, goveda, konja i ovaca. Međutim, sad se svelo na par domaćina koji se time bave. Samo jedan podatak koji je pronađen u našem mjesnom uredu iz 1976. godine, tada je u Bjelimićima na popisu bilo oko 30.000 ovaca, za koje se plaćala tzv. pašarina. I to su samo podaci o zavedenim. Danas na čitavom području, u 18 sela, ima možda 2.000 ovaca – ispričao je Trnka

Upitan da prokomentariše aktuelnu društveno-političku situaciju, te sve veći odlazak mladih iz BiH, Trnka je rekao kako misli da mladi ne žele da rade, odnosno da mladi žele raditi po nekim svojim željama.

– Mladi danas žele preko noći postati bogati, ali to su priče iz bajke. A, pogledajte ovu ljepotu ovdje. Ko hoće raditi, ovdje se može odlično živjeti. Ja sam trenutno na svom imanju i kada bih htio posvetiti pažnje koliko bih radio za nekog privatnika, ja ne znam šta sve ne bih imao. Mladi odlaze vani i tamo rade ono što bi mogli raditi i ovdje. U tom smislu, nema potrebe da odlaze. Raditi je i ovdje i tamo. Mislim da je to svima lakše i ljepše u porodičnom okruženju, na svojoj zemlji, na svojoj djedovini. Moja poruka mladima je da se vrate svojim korijenima. Da ostanu u svoj zemlji, da je grade i prave budućnost u domovini, a ne negdje preko bijela svijeta – kazao je Trnka za agenciju Anadolija.

Previous Bosanske kompanije na prestižnom sajmu namjenske industrije u Istanbulu
Next Beč: Bosanski i balkanski tragovi u glavnom austrijskom gradu

You might also like

BH RAZGLEDNICA

Cazin: Zanimljiva izložba na otvorenom povodom Dana državnosti

Danas su Cazinjani pozitivno iznenađeni jedinstvenom izložbom na otvorenom koja je “osvanula” u samom centru grada Cazina. Riječ je o izložbi autora-slikara i umjetnika Husnije Topića, a koja je postavljena

BH RAZGLEDNICA

Ljepote Bosne u zimskom periodu: Martin Brod u snježnom ruhu oduševljava posjetioce

  Martin Brod je destinacija koja postaje sve popularnija među domaćim i stranim turistima koje tokom cijele godine privlači prirodnim ljepotama, historijskim nasljeđem, ali i ljubavnom legendom. Milančev buk (Veliki

BH RAZGLEDNICA

Bosna u očima Petra Masarechija 1624. godine

.. Rim hoće da točno sazna prilike kod nas. Zato on traži i dobiva g. 1623. izvještaj od provincijala Bosne Srebreničke fra Marijana Pavlovića, rodom iz rudarske varoši Olova. Još iste