Isušeno Ramsko jezero i priča o Kopčićima

Isušeno Ramsko jezero i priča o Kopčićima

Loša hidrološka godina i pojačana proizvodnja električne energije doveli su do toga da je Ramsko jezero na najnižem nivou u posljednjih nekoliko godina.

Danas tako dolina potopljene Gornje Rame izgleda nestvarno i beživotno.

Krećući se od mjesta Bruša prema nekadašnjem naselju zvanom Luke nalaze se ostaci tragova stare kaldrme, puta, koji vodi u pravcu otoka Škarine. Na kaldrmi se mogu vidjeti ostaci nekadašnjih voćnjaka, grobalja, ljudskih ostataka i domova.

Nadalje, Kopčići, mjesto Ramskih begova, smješteno je uz samu rijeku Ramu, uz njenu lijevu obalu i danas izgleda kao da je smješteno u pustinji.

Prvi spomen na Kopčiće kao naselje seže unazad nekoliko stotina godina, u vremena iz 15. i 16. stoljeća. Uglavnom se spominje predaja o Kopčićima, a ona ima nekoliko verzija. Dvije su prihvatljive verzije, uglavnom potomcima i bivšim stanovnicima Kopčića.

„Predaja po kojoj je Alaj-beg Kopčić u Bosnu i Hercegovinu došao za vrijeme turske okupacije i da je za zasluge u borbama od sultana dobio toliko zemlje koliko može na konju za jedan dan preći. Po toj predaji beg Kopčić je jahao čak i do Duvna pa je u narodu ostala izreka ‘Obilazi k'o Kopčić oko Duvna’, kaže prva verzija o nastanku Kopčića.

Druga verzija o porijeklu Kopčića kaže da se radi o staroj bosanskoj plemićkoj porodici, koji su dolaskom Turaka na ove prostore prihvatili islam.

Prvi opširniji pisani trag o Kopčićima je onaj iz 1888. godine u “Narodnom blagu” bosanskohercegovačkog književnika i političara Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka. Kasnije je 1900. godine u djelu “Kratka uputa o prošlosti Bosne i Hercegovine” pisao Safvet-beg Bašagić, a 1906. godine u Glasniku Zemaljskog muzeja zanimljivi tekst je pisao Alija Ćatić. U “Rodoslovlju bosanskog, aliti iliričkog i serpskog vladania” popa Stanislava Rupčića , koji se čuva u samostanu Sv. Duh u Fojnici, pod rednim brojem 54. nalazi se rodoslov i grb “begovske porodice iz ramske nahije” – porodice Kopčić“.

Izvor: N1

Previous Porast interesa za proizvode Dite
Next Šta je Čehinju privuklo u Srebrenicu: 'Život je ovdje više prirodan. Na Zapadu su veze između ljudi porušene'

You might also like

BH RAZGLEDNICA

Bogatstvo Glamoča: Krompir, pšenica i heljda vrhunske kvalitete

Kako se uz rad, trud i zalaganje može uspjeti najbolje svjedoče primjeri poljoprivrednih proizvođača Dževada Ćara iz Đuličana i Nedžada Kačara iz Mladeškovaca, sela udaljenih nekoliko kilometara od središta Glamoča

NASLIJEĐE

Nekropola sa stećcima Kuman kod Kladnja

  Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je 2005. godine, Povijesno područje – Nekropola sa stećcima u Olovcima kod Kladnja nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čini nekropola sa 18 stećaka. Na

BH RAZGLEDNICA

Inicijativa sa Une: Štrbački buk i slapove u Martin Brodu predložiti za upis na Listu prirodne svjetske baštine UNESCO-a

Uprava Nacionalnog parka “Una”, jedinog na području Federacije Bosne i Hercegovine, uputila je pismenu inicijativu Komisiji za saradnju s UNESCO-om da se nadaleko znan Štrbački buk i kompleks slapova u