Švedski Kavat širi proizvodnju u našoj zemlji: Planirana investicija od 3,2 mil. KM

Švedski Kavat širi proizvodnju u našoj zemlji: Planirana investicija od 3,2 mil. KM

Švedska kompanija Kavat, koja slovi kao jedan od najpoznatijih brendova obuće za djecu, planira i dalje širiti svoju proizvodnju u Bosni i Hercegovini. Nedavno su kupili parcelu od oko 13.000 m2 u novoj industrijskoj zoni Neubarje kod Novog Travnika gdje planiraju graditi svoju novu proizvodnu halu u koju će prebaciti kompletnu proizvodnju koja se trenutno nalazi u Travniku.

Investicija bi, kako saznajemo, trebala iznositi od tri do 3,2 milijuna KM.

”U zadnjoj fazi smo prikupljanja potrebnih dokumenta i uskoro bi trebali predati zahtjev za građevinsku dozvolu”, kaže za Akta.ba Smail Šabić, direktor Kavata u Bosni i Hercegovini.

Najkasnije do sredine ožujka/marta očekuju da se počne sa izgradnjom objekta.

Šabić kaže da su do sada iznajmljivali hale za proizvodnju. Na sjednici upravnog odbora kompanije u Švedskoj odlučeno je da će komplet proizvodnja iz Travnika prebaciti u novu industrijsku zonu Neobarje gdje će ići u investiciju izgradnje nove proizvodne hale veličine od 4.300 m2. U sklopu te hale osim proizvodnje bi imali i jedan butik za prodaju.

Navodi da su uzeli puno veću parcelu nego im je trenutno potrebna tako da postoji mogućnost dogradnje još 2.000 m2.

Na investiciju su se odlučili jer u objektu gdje se sada nalaze nema dovoljno postora i dobar dio proizvodnje su morali davali kao lohn poslove kompanijama u Bugojnu, Derventi, Novom Sadu i Borovu.

Sa novom halom, dio tih poslova koje daju drugim kompanijama, će se moći raditi kod njih. To će značiti i povećanje broja zaposlenih sa sadašnjih 150 na 200.

Šabić ističe da Kavat izvozi 98 posto svoje proizvodnje. Radi se o proizvodima prve klase, a dva posto koji ostanu su oni proizvodi s najmanjim oštećenjima i njih prodaju u njihovoj tvorničkoj prodaji.

Glavno tržište su im skandinavske zemlje, a osim njih izvoze na tržište Njemačke, Austrije, Belgije i Rusije.

Osim tvorničke prodaje u Bosni i Hercegovini u Švedskoj imaju butike u centru Štokholma, Gotheburga i Kumla, gdje je sjedište kompanije, a trenutno rade na otvaranju butika u Malmou.

U dugoročnom planu im je, kaže za Akta.ba, otvoriti i lanac prodavnica u zemljama regiona, a sa otvaranjem krenuli bi od Sarajeva, Splita, Dubrovnika do Beograda.

Inače, što se tiče proizvodnje dječije obuće ova kompanija spada među najjače u Evropi. Prva je dobila certifikat za proizvodnju čiste, ekološke obuće. Kako je to bio zahjevan posao pokazuje i podatak da su na certifikat čekali tri godine. Rade s biorazgradivim materijalima, a imaju ISO: 9001 i ISO: 14001 certifikat.

Kompanija ima tradiciju u proizvodnji obuće za djecu i omladinu dugu 72 godine, a u Bosni i Hercegovini su sa proizvodnjom počeli 2009. kada su osnovali fabriku u Travniku.

Šabić navodi da se u njegovoj kompaniji radi po švedskim pravilama poslovanja. Tako svi radnici Kavata imaju plaćena 4 sedmice godišnjeg odmora i prekovremeni rad kao i sve ostale pogodnosti koje su u skladu sa zapadnoevropskim pravilima.

Previous Nakon finala košarkaškog Kupa Bosne i Hercegovine: Iz Laktaša zahvaljaju na sjajnom prijemu i velikodušnom gostoprimstvu
Next Bošković će nastaviti svoju politiku u Stocu, a to mu je omogućio CIK

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

Metalne konstrukcije iz naše zemlje ugrađene u najljepše objekte u Italiji, Francuskoj, Danskoj

  Pile Dujić, nakon 25 godina provedenih u Italiji, vratio se u Bosnu i Hercegovinu i u Jajcu pokrenuo privatni biznis. Osnovao je 2006. godine firmu „Metaling“ u pogonima propale

MADE IN BOSNIA-387

Vrijedne žene Podrinja proizvode zdravu hranu u povratničkim mjestima

Kada nisu na nastavi, učiteljice Alema i Nizama proizvode mlijeko, suhe šljive, pekmez, salatu… U Cerskoj. U srcu Podrinja. Svoje proizvode su, zajedno sa drugim ženama iz podrinjskih krajeva, predstavile

Ekonomija/Biznis

Bosanska jela na unikatnim ručno rađenim magnetima

  Riječ je o originalnom bosanskohercegovačkom brendu koji radi na “odavanju počasti” tradicionalnim bosanskohercegovačkim jelima na kojima su odrasle generacije, a istovremeno i na popularizaciji i promociji istih za buduće