Obilježavanje Dana maternjeg jezika u Geteborgu: ”Mi govorimo bosanski/Vi talar bosniska”

Obilježavanje Dana maternjeg jezika u Geteborgu: ”Mi govorimo bosanski/Vi talar bosniska”

Iako se Dan maternjeg jezika u svijetu obiljžava od 2000.godine, kod nas je ideja o obilježavanju ovoga dana zaživjela tek u posljednjih 5-6 godine, tačnije od 2011. kada je uz podrašku tadašnjeg direktora Pedagoškog zavoda Tuzlanskog kantona, Adema Šehidića, i pored brojnih političkih strahova i ospravanja, obilježen ovaj dan. Inicijativa je krenula od prof. Amele Isanović, Mehmeda Pargana, NO CMOK iz Tuzle i profesorica bosanskoga jezika okupljenih u ovoj organizaciji: Makside H.Hasanović, Sabine Jogunčić, Akice Divković, Almedine Ademović, Edine Ahmetović, Vesne Alić, Kimete Buševac…

Ipak, i pored lavovskog posla koji nastavnici i učenici odrade u pripremi obilježavanja Dana maternjeg jezika, rekli bismo da najveću zahvalnost dugujemo negatorima bosanskoga jezika. Njihovo nastojanje da umanje i ospore postojanje, historijski kontinuitet, raskošnost našeg jezika probudila je u govornicima bosanskog jezika onaj bosanski inat, pa se o historijatu jezika, njegovim spomenicima, ljepoti jezika nikada nije više pisalo i govorilo nego u vremenu njegovog osporavanja. U prilog toj činjenici ide i podatak da sve škole TK već nekoliko godina u redovnom Godišnjem programu rada obilježavaju ovaj dan, da su u domovini i dijaspori organizovane brojne izložbe, manifestacije, literarni konkursi, tribine na kojima se govorilo o značaju maternjeg jezika, piše Podrinje online.

Tako su u Švedskoj, u Bh. savezu žena, 2017. godnu proglasili Godinom maternjeg jezika. Jedan od događaja u ovoj dalekoj skandinavskoj zemlji koji je izazvao posebnu pažnju jeste predavanje koje je upriličeno u centru Geteborga pod nazivom ”Mi govorimo bosanski/Vi talar bosniska” koje su održale mr. bosanskoga jezika Amela Isanović i prof. Tifa Osmanbegović.

Prisutnima su prezentirane historijske činjenice, dokumenti, pisma koji potvrđuju kontinuitet jezika. Događaj je organiziran uz podršku švedskog NBV-a, a iza samog događaja stoje bh. udruženja, APU mreža i Sabaheta Salkić Vehabović. Okupljeni su, osim predavanja o historijskom kontinuitetu bosanskoga jezika, imali priliku da čuju i o mogućnostima koje pruža švedski obrazovni sistem kada je u pitanju izučavanje maternjeg jezika jer Švedska u ovom pogledu ima jedinstvenu zakonsku regulativu koja svim useljenicima daje pravo da u redovnim školama izučavaju maternji jezik, a preko 70 jezika se izučava u švedskim školama.


Språkcentar koji organizira ovaj vid obrazovanja upošljava oko 300 nastavnika koji podučavaju oko 14.000 učenika/useljenika, od čega je oko 900 učenika na nastavi bosanskoga jezika (samo u Geteborg komuni). Upravo ovi učenici su događaj uveličali izložbom svojih radova, te dvosatnom emisijom na bosanskom Radiju M u Geteborgu, emitiranom dan prije. Kada se uzme u obzir činjenica da je većina ovih učenika rođena u Švedskoj, da su čak i iz treće generacije useljenika, njihovo nastojanje da nauče i očuvaju bosanski jezik je za svaku pohvalu. Koliko je to ozbiljan pristup govori i činjenica da je ovih dana u Švedskoj, drugim gradovima i komunama, pripremljeno niz sličnih događaja koji garantiraju da za bosanski jezik i njegovu opstojnost nema krize, te da je razvijena svijest o jeziku kao jednom od najvažnijih stubova identiteta jednog naroda.
Fotografije koje vidite su nastale na obilježavanju Dana maternjeg jezika u Geteborgu, Partilama i Lindkopingu.

Previous Sarajevski dron - društveno koristan izum kojim se nastoji riješiti problem zagađenja zraka u glavnom gradu
Next Aleksandar Hemon dobitnik nagrade američkog PEN-a

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

U Tuzli otvorena izložba „Otkud Italijani u Bosni i Hercegovini“ (Video)

Na više od stotinu fotografija i dokumenata, pretežno iz porodičnih arhiva, prikazan je historijat dolaska Italijana u Bosnu i Hercegovinu, na izložbi koja je pod nazivom „Otkud Italijani u BiH“,

INTERVJU

Djevojka koja je prkosila rasistima u Engleskoj: Voljela bih doći u Bosnu

Engleskinja bosansko-pakistanskog porijekla i njena prijateljica za AJB govore o napadu rasista u Birminghamu. Smijeh u lice rasizma… Kako pobijediti zadrtost? Osmijehom i inatom… Djevojka osmijehom pokorila engleske rasiste… Ovo

KNJIŽEVNOST

‘Zašto je zabranjen bosanski jezik’ – knjiga povodom 110 godina od pokušaja austrougarske vlade da dokine bosanski jezik

Ove godine se navršava tačno 110 godina od Odluke austrougarske vlade da zabrani upotrebu bosanskog jezika. Odluke, čije posljedice i šteta po opstojnost bosanskog jezika ni danas, nakon toliko vremena,