Samo slabi ljudi i slaba učenja traže zaštićen, privilegiran položaj. A islam je snažno učenje, živa vjera, prema nekima, danas jedina živa vjera u svijetu. Umjesto privilegija, islam u Bosni treba tri stvari: sobodu, uvjete za djelovanje i dostojanstvo vašeg poziva.
Vrijeme je ograničeno, pa ću iz obilja tema izdvojiti tri.
I konačno, treće pitanje koje bih ovdje spomenuo tiče se jedinstva unutar našeg vjerničkog korpusa. Do mojih ušiju dopiru priče o nekakvim novim mezhebima u Bosni. Nama ovdje trebaju islam i vjera i nikakvi novi mezhebi. I ako se, što to obično biva, nađu kojekakvi demagozi koji podmeću formu umjesto suštine, neku novu gimnastiku ili mehaniku vjere umjesto morala i istinskog učenja.
Dok se vodi borba za život i smrt i dok se rješava naše biti ili ne biti, oni nameću „učene“ rasprave o dužini brade ili o tome kako treba držati ruke ili noge u namazu i sl. Na tome se unose razdori i podjele u džematima. Ima čak i fizičkih sukoba. Mladi obrazovani ljudi to slušaju i iščuđavaju se. Ljudi su žedni istinske vjere, njenih vjerskih i moralnih poruka, a ne jalovih i besplodnih rasprava. Takve stvari odbijaju mlade ljude od vjere i nanose ogromnu štetu. Zato se pozabavite tim pojavama i spriječite širenje gluposti u njeno ime. I na kraju, hvala vam što ste ostali sa svojim narodom. Čineći to, izvršili ste svoju najvišu vjersku dužnost.
Iz jednog od svojih obraćanja na Saboru IZ
(preporod.com/mb)
You might also like
SJAJ I RUINE KUĆE KAPETANOVIĆA
Kapetanovići su domorodni Bošnjani bogumilskih korijena. Zadržali su sve bosansko – uz bosančicu, bosansko ime jezika, i ime starih, dobrih Bošnjana… Piše: Ibrahim Kajan Nešto je zbunjujuće i nelagodno s
Priča iz dijaspore: Ishak Imamović, prvi Bošnjak u Australiji
Piše: Sehija Med Sandalj Kobić Ishak Imamović , rođen je 1912. godine u Gornjem Rahću kod Brčkog, je sa svojih deset godina otišao da uči Medresu u Sarajevo. Kao svršeni učenik
Tekst u ‘Politici’ 1928. – Kako izgleda bosansko pismo
… Nada sve smatram važnim i zanimljivim jedno svjedočanstvo iz Novopazarskog sandžaka. Iznio ga je advokat Al. D. Đurić u ‘Politici’ od 18. avgusta 1928. godine u članku »Kako izgleda