Putopis iz 19. vijeka – Stanovnici Janjeva na Kosovu: Hrvati-katolici koji govore bosanskim jezikom

Putopis iz 19. vijeka – Stanovnici Janjeva na Kosovu: Hrvati-katolici koji govore bosanskim jezikom

Janjevo je mjesto na Kosovu u kojem je prije rata živjelo više hiljada Hrvata, danas ih je par stotina. Mjesto je nekada bilo poznato po zanatlijama i trgovcima. To spominje i bosanski franjevac Ivan Jukić. Jukić nam bilježi još neke detalje, među njima i onaj o nazivu jezika pomenutih Janjevaca.

Naime, u svom putovanju iz Sarajeva u Carigrad Jukić je prošao i Kosovom. Opisujući svoj boravak na Kosovu spominje zanimljiv susret s jednim zemljakom iz bosanske Krajine, te pripovijeda: Dvije zaptije dođoše po običaju za moju stražu, vatra se naloži. Eto i čauša, koji je bio zapovjednik nad 120 prištinskih zaptija. Odmah mi kahvu ispeče i počne se sa mnom ljudski razgovarati.  U tom i noć prispije; on ode na kuluk – patrolu – po gradu, i vrlo mu bijaše žao da sa mnom nije mogao ostati; al je sutra zorom povratio se i opet smo govor nastavili.

On mi je kazivao, kako je bio u Bosni pod Vehdžid-pašom bašibozuk, nešto skrivio, te se odmetnuo u hajduke i s poznatim razbojnicima Karafejzijom i Ponjavicom više godina hodao. Nije bilo varoši gdje nije bio, i svako veće selo po Krajini bosanskoj znao je, i kad bi ih brojio, često bi uzdahnuo: krasna Bosno!

Ja sam ga raspitivao za Prištinu, Kosovo, pašaluk prištinski, i on mi je tačno sve kazivao. U Prištini imade nekoliko katolika iz Skadra, koje je on činio doći da me razgovaraju, i došli su; ja sam molio da bi mi zovnuli katoličkog paroka iz Janjeva, odavle tri sata udaljene varoši, da se ispovjedim. Bilo je zanatlija iz Janjeva tud na pazaru; oni su činili te mi je župnik došao i do 50 groša donio mi; bilo mu je do 50 godina. Pop Josip Bogdan (to mu je ime) škole je učio u Rimu u propagandi, i tu je župnikom od više godina.

Janjevo ima do 300 kuća, od kojih su polovica katolici, govore bosanski, a sebe Hrvati nazivlju – bilježi Jukić u Putopisima – Putovanje iz Sarajeva u Carigrad, godine 1852.

(MiruhBosne)

Previous Magistrica politologije: Nakon što je ostala bez posla pokrenula porodični biznis od kojeg živi cijela njena porodica
Next Svečano na sarajevskoj “Grbavici“: Nova tribina i nova prvenstvena pobjeda (Video)

You might also like

SEHARA

Tekst u ‘Politici’ 1928. – Kako izgleda bosansko pismo

… Nada sve smatram važnim i zanimljivim jedno svjedočanstvo iz Novopazarskog sandžaka. Iznio ga je advokat Al. D. Đurić u ‘Politici’ od 18. avgusta 1928. godine u članku »Kako izgleda

NASLIJEĐE

Kamene (sudačke) stolice – vrijedan simbol srednjovjekovne bosanske države

Na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine postoji 39 kamenih stolica. Osim toga, dvije se stolice nalaze u gradu Sokolu, u Crnoj Gori, i jedna u gradu Kovinu, u Srbiji. Pošto

HISTORIJA

Husein-kapetan Gradaščević: Sanjar bosanske slobode

Jedno ime trajno je ispisano zlatnim slovima u historiji Bosne i Hercegovine. Ime je to čovjeka koji je, boreći se za slobodu svoje zemlje, ustao na bunu i iskazao neposluh