Putopis iz 19. vijeka – Stanovnici Janjeva na Kosovu: Hrvati-katolici koji govore bosanskim jezikom

Putopis iz 19. vijeka – Stanovnici Janjeva na Kosovu: Hrvati-katolici koji govore bosanskim jezikom

Janjevo je mjesto na Kosovu u kojem je prije rata živjelo više hiljada Hrvata, danas ih je par stotina. Mjesto je nekada bilo poznato po zanatlijama i trgovcima. To spominje i bosanski franjevac Ivan Jukić. Jukić nam bilježi još neke detalje, među njima i onaj o nazivu jezika pomenutih Janjevaca.

Naime, u svom putovanju iz Sarajeva u Carigrad Jukić je prošao i Kosovom. Opisujući svoj boravak na Kosovu spominje zanimljiv susret s jednim zemljakom iz bosanske Krajine, te pripovijeda: Dvije zaptije dođoše po običaju za moju stražu, vatra se naloži. Eto i čauša, koji je bio zapovjednik nad 120 prištinskih zaptija. Odmah mi kahvu ispeče i počne se sa mnom ljudski razgovarati.  U tom i noć prispije; on ode na kuluk – patrolu – po gradu, i vrlo mu bijaše žao da sa mnom nije mogao ostati; al je sutra zorom povratio se i opet smo govor nastavili.

On mi je kazivao, kako je bio u Bosni pod Vehdžid-pašom bašibozuk, nešto skrivio, te se odmetnuo u hajduke i s poznatim razbojnicima Karafejzijom i Ponjavicom više godina hodao. Nije bilo varoši gdje nije bio, i svako veće selo po Krajini bosanskoj znao je, i kad bi ih brojio, često bi uzdahnuo: krasna Bosno!

Ja sam ga raspitivao za Prištinu, Kosovo, pašaluk prištinski, i on mi je tačno sve kazivao. U Prištini imade nekoliko katolika iz Skadra, koje je on činio doći da me razgovaraju, i došli su; ja sam molio da bi mi zovnuli katoličkog paroka iz Janjeva, odavle tri sata udaljene varoši, da se ispovjedim. Bilo je zanatlija iz Janjeva tud na pazaru; oni su činili te mi je župnik došao i do 50 groša donio mi; bilo mu je do 50 godina. Pop Josip Bogdan (to mu je ime) škole je učio u Rimu u propagandi, i tu je župnikom od više godina.

Janjevo ima do 300 kuća, od kojih su polovica katolici, govore bosanski, a sebe Hrvati nazivlju – bilježi Jukić u Putopisima – Putovanje iz Sarajeva u Carigrad, godine 1852.

(MiruhBosne)

Previous Magistrica politologije: Nakon što je ostala bez posla pokrenula porodični biznis od kojeg živi cijela njena porodica
Next Svečano na sarajevskoj “Grbavici“: Nova tribina i nova prvenstvena pobjeda (Video)

You might also like

KNJIŽEVNOST

100 godina od smrti Muse Ćazima Ćatića: Velikan kojem je na dženazu došlo – pet ljudi

Danas je Ćatić kanonski pjesnik bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, jedno od najpriznatijih imena našeg pjesništva. Ali, nije uvijek bilo tako… Dugo je trebalo da direktor hotela Evropa, Mađar Stefan Merc,

HISTORIJA

Bugarske princeze na bosanskom dvoru

Ženidba bosanskih vladara Stjepana II i Tvrtka I za bugarske nevjeste prvi su pouzdani pokazatelji živih veza između bosanskog i bugarskog dvora iza kojih se krije dublja politička pozadina vjerovatno

SEHARA

Najljepša Sarajka: „Vid'te, evo Sarića Ajiše, evo jepote“

Aiša hanuma Mulamemišević, rođena Sarić, danas stara i ugledna sarajevska hanuma, a nekad najljepša, u pjesmi opjevana Sarajka-djevojka, sjedi u čardaku i priča nam. Teški, starinski ćilimi, uspavani u svojim