Putopis iz 19. vijeka – Stanovnici Janjeva na Kosovu: Hrvati-katolici koji govore bosanskim jezikom

Putopis iz 19. vijeka – Stanovnici Janjeva na Kosovu: Hrvati-katolici koji govore bosanskim jezikom

Janjevo je mjesto na Kosovu u kojem je prije rata živjelo više hiljada Hrvata, danas ih je par stotina. Mjesto je nekada bilo poznato po zanatlijama i trgovcima. To spominje i bosanski franjevac Ivan Jukić. Jukić nam bilježi još neke detalje, među njima i onaj o nazivu jezika pomenutih Janjevaca.

Naime, u svom putovanju iz Sarajeva u Carigrad Jukić je prošao i Kosovom. Opisujući svoj boravak na Kosovu spominje zanimljiv susret s jednim zemljakom iz bosanske Krajine, te pripovijeda: Dvije zaptije dođoše po običaju za moju stražu, vatra se naloži. Eto i čauša, koji je bio zapovjednik nad 120 prištinskih zaptija. Odmah mi kahvu ispeče i počne se sa mnom ljudski razgovarati.  U tom i noć prispije; on ode na kuluk – patrolu – po gradu, i vrlo mu bijaše žao da sa mnom nije mogao ostati; al je sutra zorom povratio se i opet smo govor nastavili.

On mi je kazivao, kako je bio u Bosni pod Vehdžid-pašom bašibozuk, nešto skrivio, te se odmetnuo u hajduke i s poznatim razbojnicima Karafejzijom i Ponjavicom više godina hodao. Nije bilo varoši gdje nije bio, i svako veće selo po Krajini bosanskoj znao je, i kad bi ih brojio, često bi uzdahnuo: krasna Bosno!

Ja sam ga raspitivao za Prištinu, Kosovo, pašaluk prištinski, i on mi je tačno sve kazivao. U Prištini imade nekoliko katolika iz Skadra, koje je on činio doći da me razgovaraju, i došli su; ja sam molio da bi mi zovnuli katoličkog paroka iz Janjeva, odavle tri sata udaljene varoši, da se ispovjedim. Bilo je zanatlija iz Janjeva tud na pazaru; oni su činili te mi je župnik došao i do 50 groša donio mi; bilo mu je do 50 godina. Pop Josip Bogdan (to mu je ime) škole je učio u Rimu u propagandi, i tu je župnikom od više godina.

Janjevo ima do 300 kuća, od kojih su polovica katolici, govore bosanski, a sebe Hrvati nazivlju – bilježi Jukić u Putopisima – Putovanje iz Sarajeva u Carigrad, godine 1852.

(MiruhBosne)

Previous Magistrica politologije: Nakon što je ostala bez posla pokrenula porodični biznis od kojeg živi cijela njena porodica
Next Svečano na sarajevskoj “Grbavici“: Nova tribina i nova prvenstvena pobjeda (Video)

You might also like

HISTORIJA

Bosanski pojasevi i nakit rađen na bosanski način

U dokumentima se najprije pojavljuju pojasevi sa oznakom da su rađeni u bosanskom stilu, zatim nakit (prstenje, naušnice, vijenci za glavu), posuđe, oružje, a potom i odjeća. Među proizvodima domaćih

HISTORIJA

Bosančica, begovsko pismo, bukvica, ćirilica…

Rasprostranjenost upotrebe ovog pisma podudara se sa rasprostranjenošću bosanske srednjovjekovne države. Na taj se način bosančica upotrebljavala i u Novopazarskom sandžaku. Među bosanskim muslimanima bosančica je bila najviše raširena u begovskim

HISTORIJA

Početkom mjeseca jula 1891. štampan prvi broj lista ‘Bošnjak’

List Bošnjak pokrenula je grupa književnika sa Mehmed-begom Kapetanovićem na čelu. List je počeo da izlazi 1891. godine u Sarajevu i izlazit će sve do 1910.godine. To je prvi nacionalni