Godišnjica potpisivanja „Bilinopoljske izjave”

Godišnjica potpisivanja „Bilinopoljske izjave”

Na današnji dan, 8.aprila/travnja 1203.godine, potpisana je poznata “Bilinopoljska izjava”, historijski dokument koji su poglavari bosanske crkve, bosanki Ban Kulin, dubrovački arhiđakon Marin i još sedam poglavara potpisali pred izaslanikom rimskog pape Ivanom de Kazamarisom i izjavili da se odriču svoje hereze.

Kako navode hroničari, bila je samo formalnog karaktera, jer su se poglavari i nakon potpisa držali svoje vjere. Tako da “Bilinopoljska izjava” nije samo dokument jednog vremena, već je istovremeno i svjedočanstvo višestoljetne prisutnosti dobrih Bošnjana na ovim prostorima i svega onoga što se danas uzima kao odrednica postojanja kontinuiteta državnosti.

Udruženje “Forum Zeničana”, koje ovaj datum obilježava tradicionalnom manifestacijom „Od Kulina bana i dobrijeh dana“, ove godine je sjećanje na ovaj značajan događaj obilježio izborom najboljih likovnih i literarnih radova učenika zeničkih osnovnih škola.

Na ovogodišnji konkurs „I stiže proljeće u moj grad“ bilo je prijavljeno 157 literalnih i 114 likovnih radova, a prema ocjeni žirija najbolje radove su imali Emina Hadžić, Ena Alihodžić, Ajdin Spahić, Hena Begović, Almasa Huseinspahić i Nejla Mujčinović. Prvi put uručena je i nagrada za kolektivni rad JU „Škola za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju osoba s poteškoćama u razvoju“ Zenica, te nagrada za inovativnost Nini Trbić.

 

Izvor: Agencije

Previous Nastavljaju se 'Protesti protiv diktature' u najsiromašnijoj evropskoj zemlji
Next Travnik obilježava 25. godišnjicu formiranja Armije RBiH i 23. godišnjicu 7. korpusa

You might also like

KNJIŽEVNOST

Safvet-beg Bašagić: Jedan od vodećih bosanskih intelektualaca kraja 19. i početka 20. vijeka

  U listu ‘Novi behar’ ostalo je zapisano da do 9. aprila 1934. godine Sarajevo nije vidjelo veličanstvenije dženaze od one Safvet-begu Bašagiću. Povorka je krenula iz Hrgića ulice, a

HISTORIJA

Tašli (kameni) han, Sarajevo

Tašli han je sagrađen u isto vrijeme kad i Bezistan, oko 1540. godine, kao vakuf Gazi Husrev-bega. U požaru 1879. godine pretrpio je velika oštećenja, a posljednje zidine Tašli hana

KNJIŽEVNOST

Crkva bosanska podupirala je državnost Bosanskog kraljevstva

  Trilogija o srednjovjekovnoj bosanskoj državi donosi podatke o vjeri, uglednim porodicama, poveljama i drugim važnim događajima. Projekt “ispisivanja” historije srednjovjekovne Bosne i Hercegovine vjerovatno je najvažniji i najsveobuhvatniji naučno-popularni izdavački projekt