Godišnjica potpisivanja „Bilinopoljske izjave”

Godišnjica potpisivanja „Bilinopoljske izjave”

Na današnji dan, 8.aprila/travnja 1203.godine, potpisana je poznata “Bilinopoljska izjava”, historijski dokument koji su poglavari bosanske crkve, bosanki Ban Kulin, dubrovački arhiđakon Marin i još sedam poglavara potpisali pred izaslanikom rimskog pape Ivanom de Kazamarisom i izjavili da se odriču svoje hereze.

Kako navode hroničari, bila je samo formalnog karaktera, jer su se poglavari i nakon potpisa držali svoje vjere. Tako da “Bilinopoljska izjava” nije samo dokument jednog vremena, već je istovremeno i svjedočanstvo višestoljetne prisutnosti dobrih Bošnjana na ovim prostorima i svega onoga što se danas uzima kao odrednica postojanja kontinuiteta državnosti.

Udruženje “Forum Zeničana”, koje ovaj datum obilježava tradicionalnom manifestacijom „Od Kulina bana i dobrijeh dana“, ove godine je sjećanje na ovaj značajan događaj obilježio izborom najboljih likovnih i literarnih radova učenika zeničkih osnovnih škola.

Na ovogodišnji konkurs „I stiže proljeće u moj grad“ bilo je prijavljeno 157 literalnih i 114 likovnih radova, a prema ocjeni žirija najbolje radove su imali Emina Hadžić, Ena Alihodžić, Ajdin Spahić, Hena Begović, Almasa Huseinspahić i Nejla Mujčinović. Prvi put uručena je i nagrada za kolektivni rad JU „Škola za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju osoba s poteškoćama u razvoju“ Zenica, te nagrada za inovativnost Nini Trbić.

 

Izvor: Agencije

Previous Nastavljaju se 'Protesti protiv diktature' u najsiromašnijoj evropskoj zemlji
Next Travnik obilježava 25. godišnjicu formiranja Armije RBiH i 23. godišnjicu 7. korpusa

You might also like

HISTORIJA

Borba Mehmeda Spahe za očuvanje bosanske cjelovitosti

.. Kad su u novembru 1920. održani u cijeloj Jugoslaviji izbori za ustavotvornu skupštinu koja će odlučiti o budućoj strukturi jugoslovenske države, Spahina stranka osvojila je gotovo sve muslimanske glasove

HISTORIJA

Bosansko posuđe ‘najvažnija umjetnička forma srednjovjekovne Bosne’

M. Wencel je svojim istraživanjima došla čak do zaključka “da najvažnija umjetnička forma srednjovjekovne Bosne u XIV I XV stoljeću nisu stećci. Glavna bosanska umjetnička forma bile su tucane, ornamentisane

HISTORIJA

Srpska agrarna reforma: Kako je otimana zemlja Bošnjacima i drugim muslimanima?

Srpska agrarna reforma i kolonizacija 1918. godine Rijetko je u svijetu jedan narod uspio da u posljednjih 150 godina proširi svoj državni teritorij i protjera nesrpske narode, kao što su