‘Zašto je zabranjen bosanski jezik’ – knjiga povodom 110 godina od pokušaja austrougarske vlade da dokine bosanski jezik

‘Zašto je zabranjen bosanski jezik’ – knjiga povodom 110 godina od pokušaja austrougarske vlade da dokine bosanski jezik

Fotografija korisnika/ce Lijepa Rijec Tuzla.Ove godine se navršava tačno 110 godina od Odluke austrougarske vlade da zabrani upotrebu bosanskog jezika. Odluke, čije posljedice i šteta po opstojnost bosanskog jezika ni danas, nakon toliko vremena, nisu otklonjene.

Zašto je, pod kojim okolnostima i u kojim uvjetima zabranjen jezik okupirane pokrajine Bosne i Hercegovine, uprkos višestoljetnoj opstojnosti i brojnim materijalnim dokazima i pisanim dokumentima o vjekovnom kontinuitetu tog jezika i njegovoj dotadašnjoj upotrebi i u samoj carevini koja ga te godine zabranjuje?

Na ta pitanja odgovara knjiga „Zašto je zabranjen bosanski jezik“.
Knjiga sadrži autentičnu arhivsku dokumentaciju koju smo pronašli i prvi put pokazujemo kulturnoj javnosti u originalu na njemačkom i u prevodu na bosanski jezik.

Dokumente je posložio, s njemačkog preveo i napisao opširan predgovor i pogovor, Mišo Ešić, magistrant historije bečkog univerziteta, a knjiga sadrži i nekoliko vrlo interesantnih priloga, koji, svaki na svoj način, osvjetljava ovu temu.

Među njima se posebno ističe briljantan tekst Isidore Sekulić „Bosanski jezik, govor i stil“, jedan od najljepših tekstova o bosanskom jeziku, uopće.

U trenutku kada se, s jedne strane, pojačava nasrtaj na bosanski jezik a, s druge, proklamuje rezolucija o jednom jeziku na našim jezičkim prostorima, knjiga „Zašto je zabranjen bosanski jezik“ znatno dobija na aktuelnosti i opominje na obavezu da se prema vlastitoj nematerijalnoj baštini, sveukupnom kultrunom blagu i vrijednostima, konačno postavimo kao prema suštini vlastitog identiteta, oko koga ni u kojim okolnostima ne može biti pogađanja.

 

Izdavač: Bosanska riječ, Tuzla

 

Previous Bosanska firma 'Koteks' s holandskim partnerom razvija novi model balističkog prsluka
Next Na zapadnom obronku Trebevića dokaz života od eneolita, pa sve do kraja VI stoljeća

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Izložba „Velika alegorija o Srebrenici“ umjetnika Mersada Berbera otvorena u Galeriji Općine Novi Grad

  U Galeriji Općine Novi Grad Sarajevo danas je simbolično povdom obilježavanja mjeseca sjećanja na genocid u Srebrenici otvorena izložba umjetnika Mersada Berbera „Velika alegorija o Srebrenici“. Postavka je izazvala

AGRESIJA|GENOCID|ZLOČINI

U Prijedoru prvi put promovisana knjiga o stradanju Bošnjaka u ovom gradu

Promocija knjige “Mama, ovdje ima svjetla” autorice Mirvete Mrkalj-Durben iz sela Bišćani kod Prijedora, koja je kao i većina nesrpskog stanovništva 1992. godine bila prisiljena napustiti svoj dom i spas

KULTURA I UMJETNOST

Prezime Bošnjak kod katolika

Negdje u vrijeme Eugena Savojskog kada je popaljeno Sarajevo mnogi kršćani iz Bosne su sa njim prešli Savu, neki otišli u Hercegovinu a neki u Dalmatinsko zaleđe. Tamo su dobili